
Malo dalje su Vijeće Evrope i Evropski parlament, ali i brojne druge evropske institucije. Za neke od njih mnogi ne znaju ni da postoje, npr. u Strasbourgu je i sjedište Međunarodnog suda za supružničke odnose.
Tu su i sjedišta Društva evropskih regija, kao i Društva evropskih vinskih regija.
U Strasbourgu je i komanda Eurokorpusa, informativni centar Europola. U neposrednoj blizini je i evropski zavod za patente, evropski omladinski centar, evropski audio - vizuelni opservatorij.... Zbog toga je evropska četvrt u Strasbourga uvijek puna stranaca.
Strasbourg je grad sa 270 hiljada stanovnika. Kažu da sa okolinom koja gravitira ovom značajnom dijelu Evropske unije ima više od 450 hiljada stanovnika.

Graditelji očigledno nisu robovali nekim strogim arhitektonskim formama i standardima. U Strasbourgu mogu da se vide zgrade različitih visina, stilova izgradnje i boja fasada, a sve je opet nekako skladno i prijemčivo za oko.
U toj opuštenijoj varijanti francuske arhitekture iz druge polovine 19. vijeka lijepo se uklopila kombinacija crvene cigle i blokova. Brojne balkone i terase obično krasi ograda od kovanog gvožđa.
Impresivno djeluju i brojne mansarde na krovovima skoro svih stambenih zgrada. U tim sobicama u potkrovlju ranije je obično živjela posluga, a u posljednje vrijeme bogati stanodavci iznajmljuju ih uglavnom studentima.
Mnogi za Strasbourg kažu da je to grad "hiljadu crkava". Možda ih zaista i ima toliko, jer su se u jednom trenutku na svim stranama oglašavala crkvena zvona najavljujući početak večernje molitve.
Ljudi su hrlili na službu u obližnju katedralu Notre Dame (Naša Gospa) čije se kupole izdižu visoko iznad svih ostalih građevina u okruženju. Kažu da je ova katolička crkva visoka 147 metara i jedna od najviših u Evropi.
Kada se izađe iz starog grada Strasbourga i kada iza ostanu uske kamenite uličice, nekako nestvarno djeluju široki i dobro osvjetljeni bulevari kojim neprekidno tutnji neki drugi život - život metropole i evropske prijestonice.