Sve se mijenja
26

Sarajevska ulica u Beogradu: Od zanatskih radnji do prodavnica jeftine robe

Piše: E. Lj.
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: D. S./Klix.ba)
Sarajevska ulica u Beogradu, nekada jedinstven zanatski kvart, nije ono što je nekad bila. Niske zgrade i zanatlijske radnje po kojima je godinama bila poznata zamijenile su višespratnice, radnje kineske robe i restorani brze hrane, a duh ove ulice danas oslikava tek nekoliko zanatskih radnji koje se trude opstati u modernim vremenima.

Ekipa portala Klix.ba prošetala je Sarajevskom ulicom koja se proteže od parka Gazela do podnožja Balkanske ulice koja vodi do Terazija.

Nekada su se duž Sarajevske ulice nizale zanatske radionice pa ste tu mogli pronaći krojača, tašnara, obućara, sajdžiju, jorgandžiju, vunovlačara, limara, bravara, sarača... Kako stari zanati odlaze u zaborav, tako i nasljednike nekadašnjih zanatlija iz Sarajevske možete nabrojati na prste jedne ruke.

Posla sve manje

Prije nekoliko decenija kožarski zanat je porodici Novaković bio glavni izvor prihoda, a posljednjih desetak godina posao ide slabo.

"Zanati su ranije mnogo više cijenjeni. Sve ove djelatnosti uništili su Kinezi. Njihova roba nije kvalitetna, ali narod gleda da što jeftinije prođe", ispričao nam je kožar Aleksandar Novaković koji je radnju otvorenu 1975. godine prije trinaest godina naslijedio od oca.

Malo niže u ovoj ulici naišli smo na obućarsku radnju. Otvorena je 1974. godine, no iz godine u godinu posla je sve manje.

"Ja sam naslijedila ovu radnju. Prvo je tu radio moj svekar, a zatim suprug. Sticajem okolnosti ja sam nastavila voditi ovu radnju. Posla nema, a i oni ljudi koji dođu traže lijepljenje jeftine obuće. Skupu kožnu obuću koju vrijedi popravljati niko ne donosi", rekla nam je Snježana Srećković.

Vunovlačar Radomir Đinđić bio je prinuđen staviti katanac na svoju radnju u Sarajevskoj i premjestiti je u Višegradsku ulicu. Trenutno radi u jorgandžijskoj radnji Ruže Radosavljević, no budućnost jorgandžije i vunovlačara nije ništa bolja ni svjetlija od budućnosti ostalih zanatlija.

Brojne asocijacije na Sarajevo i BiH

Sarajevska ulica u centru grada mnogo se promijenila u proteklih pet desetljeća, saglasni su naši sagovornici. Niko od njih nije siguran kako je ulica dobila ime, ali pretpostavljaju da je po kafani "Sarajevo" koja danas posluje pod imenom "Kraljevo".

Ulice u Srbiji prvi put su obilježene 1872. godine, a 1930. godine izvršena je najveća promjena naziva ulica. Za vrijeme SFRJ ulice su dobijale nazive po balkanskim toponimima, a nakon devedesetih godina prošlog stoljeća najveći broj naziva tih ulica zadržan je u Srbiji. Sarajevska ulica postoji i u beogradskom naselju Zemun, a zanimljivo je da u prijestolnici Srbije postoji više od 300 ulica koje asociraju na Bosnu i Hercegovinu. Podsjetit ćemo samo da je najveća saobraćajna petlja u Beogradu naziv dobila po Mostaru.

Nažalost, Sarajevska ulica u centru grada nije uspjela odoljeti vremenu i polako izumire, kao i stari zanati.