Ovo je najekskluzivniji otok u Australiji, njegovi stanovnici idu do ekstrema da bi ga sačuvali
Za sve u vezi s Lord Howeom, grebenima obrubljenim tropskim otokom koji se nalazi 780 kilometara sjeveroistočno od Sydneyja, može se reći da je idilično, osim za vatrenost kojom njegovi stanovnici štite svoj raj, piše BBC.
Hiljade raznolikih riba pliva u vodama Pacifika, polutropska kišna šuma puna je biljnih i životinjskih vrsta, ptice vam prolijeću iznad glave, pitome zbog nedostatka predatora, ljudi se voze na biciklima 13 kilometara dugim cestama, kroz sjenovite tunele s palmama pored ceste, a djeca idu bosonoga u školu. Ovdje nema reklamnih plakata, nema ključeva za kuće, nema lokota za bicikle niti signala za korištenje mobitela.
Na otoku Lord Howe rijetko na kojoj od 11 pješčanih plaža može se vidjeti više od dvoje ljudi kako se sunčaju, a najveći broj ljudi okuplja se na događaju prženja ribe jednom sedmično.
Ovaj otok je dug 11 kilometara i širok dva kilometra i okružen je tirkiznom lagunom s koraljnim grebenima i pod zaštitom je UNESCO-a od 1982. godine zbog svoje vulkanske geografije i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta koje ga naseljavaju i koje se ne mogu naći nigdje drugdje na svijetu.
Ipak, ovaj raj je poznat kao izuzetno skupo mjesto za turiste. Iz Sydneyja je jeftinije otputovati za Los Angeles nego na ovaj otok, iako let traje samo dva sata. Restorani na ovom otoku su skupi, a cijene smještaja izuzetno visoke, ali bez obzira na to, sobu morate rezervirati godinu dana unaprijed. Kampiranje nije dopušteno i nema jeftinih smještaja, a krstarenje je zabranjeno.Znači li to da je Lord Howe najekskluzivniji australski otok i sklonište za bogataše koji ne žele nailaziti na druge turiste? Odgovor na ovo pitanje je niječan i cijene i ostala pravila su ovakva samo zbog toga da bi se ovaj otok što bolje očuvao.
On je otkriven 1788. godine i na njemu nije bilo ljudi, a današnji stanovnici su potomci prvih europskih doseljenika iz 1833. godine. Za njih je ovaj otok bio raj sve dok cijelo stoljeće kasnije prvi turist nije kročio na njega, krajem četrdesetih godina 20. stoljeća.
Mnogo prije eko-turizma, 1981. godine, zbog zabrinutosti od prevelikog broja turista, oko 350 lokalnih stanovnika izrazilo je zabrinutost zbog ugrožavanja životnih staništa, životinjskih vrsta i zagađenja, pa su sastavili Odbor otoka Lord Howe, koji se sastojao od četiri lokalna stanovnika i tri člana vlade Novog Južnog Walesa, i donijeli odluku da na otoku ne može biti više od 400 posjetitelja u jednom trenutku i tako je ostalo do danas.Ovaj otok ima stroga pravila i politiku za očuvanje životne sredine. Automobile koriste samo stanovnici kojima su oni nužni, a Odbor se mora konzultirati prije rušenja svakog stabla ili presađivanja biljke iz prirode u kuću.
"Među sobom se šalimo da nam treba dozvola okopati i svoj vrt. Optužuju nas da imamo ludu birokraciju, ali naš cilj je očuvati ovo jedinstveno i osjetljivo okruženje", kaže Clive Wilson, tamošnji stanovnik i turistički vodič.
Ekološka svijest stanovnika
Lokalni stanovnici uzgajaju voće i povrće, dok im se dio namirnica dostavlja s kopna.
Oni su veoma posvećeni reciklaži. Organski otpad iz kuća, restorana i kanti za otpatke, kao i kanalizacijski otpad, papir i karton koriste se da se napravi gnojivo koje stanovnici upotrebljavaju u obrađivanju zemlje. Plastika koja se može reciklirati, aluminij i staklo odvoze se na najbližu susjednu obalu i prodaju, a predmeti koji se ne mogu reciklirati zbijaju se i odlažu na odlagalište u Novom Južnom Walesu, budući da na ovom otoku nema odlagališta. Kako se odvoženje starih dijelova namještaja mnogo naplaćuje (prijevoz kauča do otpada može stajati i do 1200 dolara), stanovnici se rijetko odlučuju na kupovinu novog namještaja.
Račun za struju je također veoma visok, a novi dugoočekivani sustav na solarnu energiju, koji će smanjiti troškove i zagađenje, očekuje se da bude završen 2020. godine. Zbog velikih troškova lokalni poslovi su drugačiji nego u svijetu i nisu štetni za životnu sredinu.Pejzaž na ovom otoku je raznolik, iz guste kišne šume prelazi na strme planine, a broj aktivnosti koje vani možete raditi je veoma veliki – možete surfati, voziti bicikl, kuglati na travi ili voziti kajak.
Na ovom otoku može se vidjeti čak 170 vrsta ptica koje tu žive ili ga posjećuju zato što na njemu nema prirodnih predatora kojih bi se plašili. Na planinama koje sliče predjelima iz Tolkienovih priča može se vidjeti čvornato drveće, razne vrste orhideja i druge biljne vrste.
Ovdje možete posjetiti i intrigantni Muzej otoka Lord Howe u kojem se čuvaju predmeti iz lokalnog naslijeđa, povijesni artefakti, olupine brodova pronađene u blizini i mnoge druge stvari.
"Ljudi pričaju o otoku Galapagosu zbog njegove povezanosti s Darwinom, ali Lord Howe ima mnogo više raznovrsnosti i netaknut je – otok je manje-više isti kao i kad je otkriven i svi se trudimo vratiti ga u stanje u kojem je bilo prije nego što su ljudi došli na njega", kaže Ian Hutton, kustos tamošnjeg muzeja.Divlje mačke, koze, svinje i 2019. godine i štakori iskorijenjeni su, jer su desetkovali endemsku floru i faunu. Životinje koje su živjele na ovom otoku tako su spašene od istrebljenja.
Osim toga, Lord Howe je vodeće mjesto na svijetu po iskorjenjivanju korova koji šteti drugim biljkama, a 2018. Odbor ovog otoka dobio je najprestižniju ekološku nagradu u Australiji za dugu povijest programa za očuvanje i konzervaciju.
Britanski izdavač Lonely planet svrstao je Lord Howe na popis 10 mjesta koja treba posjetiti u 2020. godini, ali bez obzira na to što im to laska i što su primili veći broj poziva turista, lokalni stanovnici ostaju pri svojoj odluci o ograničenju od najviše 400 posjetitelja.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
