Voditeljica projekta na Univerzitetu, Madalina Diaconu, će zajedno sa hemičarima, botaničarima, dizajnerima i pedagozima za umjetnost raditi na ovom projektu do naredne godine.
Naučnici su u tu svrhu već mirisali tipične bečke mirise poput mirisa jorgovana na Prateru i u kafićima. Analize tipičnog mirisa kafića pokazali su prilično kompleksnu mješavinu najrazličitijih sastojaka, međutim nije važna samo ta mješavina.
Tipični miris bečkog kafića ne ovisi samo od ličnog opažanja nego i od sjećanja, što dakle predstavlja jedan potpuno subjektivan doživljaj.
Diaconu naglašava da, gledajući potpuno objektivno, ustvari i ne postoji jedan tipičan miris nekog grada. Tako naprimjer miris u kafiću koji nastane kad se pomiješa dim cigareta, sredstva za čišćenje i jedan dašak kafe, može nastati i u drugim prostorijama. To su pokazale i hemijske analize.
Naučnici su međutim uvjereni da će svjesno korištenje mirisnog dizajna u različitim mjestima u gradu ojačati identitet grada Beča i njegovo prepoznavanje u svijetu, ali i povećati kvalitet življenja u ovoj austrijskoj metropoli.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
