Eko centar "Novi val" u Blagaju: Prirodna oaza kao generator borbe za zaštitu ugroženih vrsta

Adnan Đuliman i Sanel Marić, dvojac je koji sve ovo vrijeme predvodi širu grupu ljudi koji su divlji prostor u blagajskim Galčićima, pretvorili u oazu namjenjenu ljudima i životinjama.

"Već sad daleke 2006. godine jedna španska organizacija sa Mallorce došla je u Blagaj s ciljem pronalaska partnera u projektu vraćanja bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa. Bjeloglavi supovi nisu bili samo ovdje na izvoru Bune, bili su još na Hrgudu, Žitomislićima i u kanjonu rijeke Bregave. Već naredne godine uz pomoć Španske agencije za razvoj i saradnju pokrenute su prve aktivnosti i izgrađen kavez za ove velike ptice", prisjeća se Đuliman prvih koraka uređenja prostora današnjeg centra.

Bjeloglavi supovima kod nas žive samo uz pomoć ljudi

Uporedo su se bavili razvojem stočarstva, zaštitom matičnih stada od vukova i sličnim projektim. Ekipa Novog vala objašnjava nam kako su ove velike ptice istrebljene kod nas.

"Sve je to povezano, jer vukovi zbog nedostatka divljih životinja u prirodi napadaju stoku, a stočari onda da zaštite stada truju lešine nastojeći ubiti vuka, ali vuk je pametan, on se nikad ne vraća na mjesto zločina. Te lešine postaju plijen supova i tu biva njihov kraj. Na taj način su bjeloglavi supovi istrebljeni pred rat kod nas, a tako stradaju i svugdje po Evropi i svijetu", govore nam.

Bjeloglavi supovi kod nas danas ne bi preživjeli bez brige ljudi, stalnog hranjenja, jer mnogo je manje stoke po selima, samim time i leševa kojima bi se oni hranili.

Centar je rastao postepeno

"Supovi koji su uvezeni sa Mallorce privukli su ljude, posebno djecu, školarci su dolazili na čas u prirodi, da slušaju o ugroženim vrstama, pa se s vremenom rodila potreba izgradnje multimedijalnog centra, svojevrsne učionice koju danas imaju. Uz učionicu izgrađen je i bar u prirodi, dječija igrališta, te dosta drugih sadržaja", govori nam Marić.

Poslije supova, ekipa se krenula brinuti i o drugoj ugroženoj hercegovačkoj vrsti – magarcima. Danas ih ima pet koji bezbrižno pasu oko centra, scene su to koje vas podsjećaju na neke iz daleke historije ovih krajeva.

Video: https://www.youtube.com/watch?v=AVPfDdWolwg

"Lagano se gradio cijeli centar, a kroz priču i ideju zaštite prirode i boravka u njoj na odgovarajući način nastale su iz vještačke stijene za sportsko penjanje. S vremenom je nastala i organizacija Blagaj Climbing, čiji je cilj da zaštiti penjališta i hiking staze, koje se grade i uređuju u brdima iznad eko centra. To je projekat na kojem je radio 'Novi val', ali i mnogo drugih naših prijatelja", govori nam Đuliman.

Ipak, uz centar se nekako najviše vežu djeca.

Dolaze djeca iz svih mostarskih škola

"Poslije poplava u našoj zemlji rađeni su i projekti za djecu s popljavljenih područja, za njihov oporavak, imali smo ovdje mnoštvo djece, edukatora, psihologa. Eko centar „Blagaj - Novi val“ ušao je u planove svih mostarskih osnovnih škola kao mjesto obilaska ugroženih vrsta. Djeca dolaze, uče o ugroženim vrstama, prirodi, biodiverzitetu, ali se druže i sklapaju prijateljstva, djeca iz svih djelova grada, ražličitih nastavnih planova i programa. Dolaze i škole iz Nevesinja, ne samo iz oba dijela Mostara", s ponosom nam govore Ado i Sanel.

"Novi val" pun je ideja za naredni period. Uz proširenje kapaciteta cilj je gradnja planinarskog doma i izgradnja hranilišta za bjeloglave supove na platou Podveležja.

"Naša država je već potpisala cijeli niz konvencija o zbrinjavanju animalnog otpada, a toga ne vidimo u praksi. Znajući kolike su opasnosti kad se on odbacuje u prirodu bez kontrole, imamo ideju da na Podveležju uredimo plato koji bi mogao poslužiti i kao mjest za odlaganje otpada, ali i hranilište za ove ugrožene životinje. Tek tak obezbijeđujemo uslove za reintrodukciju bjeloglavi supova u ovaj eko sistem", upoznaje nas Đuliman.

U centru možete popiti najbolji sok od šipka koji nastaje baš tu, a nabaviti i prirodni melem koji spravljaju članovi "Novog vala". Dovoljno razloga da se vratite i ponovo doživite ovu oazu prirode, na hercegovački način.