Iz 19. vijeka
388

Džamija Ali-paše Rizvanbegovića na Buni: Građevina koja nosi ime jednog od najvažnijih Hercegovaca

Piše: R. D.
(Foto: Klix.ba)
U Hercegovini ima i većih i starijih džamija od one na Buni, ali malo je koja od njih izgrađena po nalogu važnijeg domaćeg čovjeka. Skladna kamena građevina iz devetnestog vijeka svojim nas imenom vraća u burni devetnaesti vijek u kojem je Ali-paša bio važan akter zbivanja na ovim prostorima.

Ali-paša Rizvanbegović, poznat i kao Stočević, rođen je u Stocu oko 1783. godine. U rodnom mjestu je proveo djetinjstvo i mladost gdje je kasnije, nakon borbi s braćom, postao kapetan Stoca i upravljao ovom kapetanijom od 1813. do 1833. godine, piše ugledni historičar Hivzija Hasandedić. Bio je ogorčeni protivnik pokreta Husein-kapetana Gradaščevića, čuvenog Zmaja od Bosne, odmah u početku pokreta stao je na čelo "sultanove stranke".

Za zasluge koje je pokazao u ovoj borbi imenovan je 1833. godine hercegovačkim vezirom i od tada pa sve do smrti 1851. godine gotovo je samostalno upravljao Hercegovinom koja je 1833. godine izdvojena iz Bosanskog pašaluka i pretvorena u poseban ejalet. Bio je prvi i posljednji vezir Hercegovačkog pašaluka.

Ali-paša je, osim vješt političar, bio čovjek od vizije i razvoja. Čuvena je njegova izreka "Neka se grad gradi il' vinograd sadi... il' nek čekić kuca, il' nek puška puca". Prvi je počeo raditi melioracijske zahvate u Hercegovini, uvodeći kulture riže, maslina, vinograda i duda, odnosno murve. U Blagaju je osnovao i jednu pilanu 1848. godine, a duž cijele Hercegovine ostavio je čitav niz vjerskih, kulturnih, ekonomskih i stambenih zgrada.

Iz cijelog niza džamija izdvaja se baš ova na Buni, sagrađena nekoliko stotina metara od mjesta na kojem je Ali-paša imao svoj ljetnikovac. Kako Hasandedić navodi u svojim radovima, džamija je izgrađena 1848. godine na zemlji porodice Ćemalović. Zemljište je Ćemalovićima, staroj bunskoj porodici, oduzeto jer su stali uz pokret Zmaja od Bosne i bili protiv Ali-paše.

Džamija na Buni malih je dimenzija i smatra se najmanjom i najmlađom džamijom pod kupolom u Hercegovini od svih sagrađenih u osmanskom periodu. Objekt je to osnove 8x7,5 metara, zidan tesanim kamenom i nadsvođen jednom velikom kupolom i tri male iznad ulaza. Uz džamiju je i osmougaona munara visoka blizu 18 metara. Dva prateća objekta datiraju još od vremena prve gradnje džamije.

Džamijsko okruženje je i danas kao u vrijeme Ali-paše, okružena je cijelim nizom kuća za odmor, između kojih se probijate uskim putem da biste došli do same džamije. Mjesto je prekrasno i izuzetno mirno, Buna baš tu svojim vodotokom pravi poluostrvo.

Džamija je više puta rušena i obnavljana, a nije pošteđena ni u posljednjem ratu. Lijepo je obnovljena 2008. godine i danas služi potrebama vjernika iz južnih dijelova mostarske općine.