Avanturistički park Peć Mlini kod Gruda obiluje prirodnim ljepotama u kojima će svako uživati

Bh. fotograf Boris Trogrančić je posjetio ovo mjesto te snimio zadivljujuće fotografije.

"Ovo mjesto je nedavno preuređeno uz pomoć sredstava Evropske unije i, da budem iskren, izuzetno sam pozitivno iznenađen stepenom čistoće prirode i sređenošću cijelog parka", kazao je.

U srcu se nalazi veličanstveni izvor rijeke Tihaljine, koja je dio rijeke ponornice Trebižat. Svojim tokom mijenja više od devet imena, a u svom završnom dijelu zove se Trebižat. Tihaljina izvire iz pećine podno 150 metara visokih crvenkastih vapnenačkih stijena (Cvitanjske stine) i teče niz manje slapove i brzace. Izvor rijeke Tihaljine u Peć Mlinima karakterizira iznimna prirodna ljepota, pa ga nastanjuje i endemski Dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri.

Uređena šetnica, stare vodene mlinice, pećina i klisura Cvitanjske stine pružaju posjetiteljima mogućnost uživanja u izvanrednoj prirodi. Od Peć Mlina do Studenaca bilo je na desetak bajkovitih mlinica za koje je Tihaljina bila žila kucavica, a danas su od njih ostali samo zidovi kao spomenik na prošla vremena. Tu se nalazi još izvora: Bartulovo vrilo, Jurića vrilo, Rašića vrilo, Modro oko, Nenač, a i nekoliko manjih potoka: Jakšenica, Nezdravica i Dunaj.

Visoko iznad izvora, u Peć Mlinima, nalazi se i čuvena Ravlića pećina, jedna od najstarijih u Evropi, gdje su tragovi života pronađeni još od 5.000 godina prije nove ere. Ljubazno osoblje na ulazu rado vas provede kroz pećinu i objasni detalje o cijelom lokalitetu. Ova neobična pećina krije legendu i tajanstvenu priču o kamenoj vili, a tu su i priče o Cvitanu, zlatnoj prostoriji i vilinskoj čipki, koje će svakoga odvesti u svijet mašte. Posljednji koji su tu boravili bili su hajduci ovog kraja iz 18. i 19. stoljeća.

Ravlića pećina je jedino područje koje daje cjelovit presjek kroz vremenski dug raspon od početka neolita, mlađeg kamenog doba, do kraja bronzanog doba, što je rijedak slučaj na širem području istočne jadranske obale. Ravlića pećina duga je 145 metara, a duboka 20 metara. U njenoj prvoj prostoriji je izrađena pješačka staza, koja je osvjetljena. Najvažniji arheološki predmet pronađen u pećini je Pintadera, valjkasti predmet koji je služio za oslikavanje. Istraživanjm pećine koje je vodio Brunislav Marijanović od 1977. do 1980. godine, utvrđeno je da najstariji nalazi potiču oko 5.600 godina prije nove ere, dok sljedeći nalazi potiču iz kasnog neolita, eneolita i bronzanog doba.

Pećina je bogata mineralnim naslagama (stalaktitima i stalagmitima), od kojih se posebno ističu kamenice, koje se za vrijeme velikih kiša napune vodom. U pećini se gnijezde i različite vrste ptica kao što su hridne lastavice i bijele čiope, a u njoj obitava i nekoliko vrsta šišmiša od kojih je najbrojnija vrsta mali potkovasti šišmiš.

Za sve kojima ovo nije dovoljno, na rasplaganju je Via Ferrata pod imenom Željezni put, jedna od najzahtjevnijih na ovim prostorima na koju se rijetki usude penjati. Via Ferrata proteže se uz Cvitanjske stine koje su visoke oko 150 metara, a sama staza je duga oko 260 metara. Duž gotovo cijelog parka postavljen je najduži zipline u Bosni i Hercegovini, dužine sajli više od jedan kilometar.

Cijeli prostor Peć plina je kultiviran, sa klupama uz staze, kantama za smeće, tablama na kojima možete pročitati zanimljivosti o ovom mjestu. U podnožju je lijepo uređeni restoran originalnog naziva U matere, gdje se možete osvježiti i probati domaća ili internacionalna jela.