Porodično nasilje
8

Psiholozi odgovaraju: Kako zatvoriti pukotinu između traumatizirane žene i zajednice

E. Sk.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Da su žrtve porodičnog nasilja dodatno ugrožene tokom pandemije koronavirusa, informacija je koja se često mogla pročitati u regionalnim, ali i svjetskim medijima. Klinički psiholog Čedomir Novaković kaže kako vjeruje da ni u BiH situacija vezana za porodično nasilje nije mnogo drugačija.
Ne tako davno, bili smo svjedoci vijesti iz Francuske koja je obišla svijet, a to je da je žrtvama nasilja poručeno da se upute u apoteke. Ukoliko se desi da u apotekama ne mogu otvoreno razgovarati o svom problemu, farmaceutu iza šaltera jednostavno mogu reći šifru "maska ​​19" i tako upozoriti na problem s kojim se suočavaju.

Novaković za Klix.ba pojašnjava kako se nositi s izolacijom te na koji način se zaštiti od nasilnog partnera s kojim ste u ovoj novonastaloj situaciji prinuđeni provoditi vrijeme.

Osjećaj frustriranosti i ograničenosti povećava se u izolaciji

"Silom prilika, u skučenom prostoru, partneri su prinuđeni sve vrijeme provoditi zajedno. Ono što se sada dešava u ovim situacijama jeste da prvo padne prag tolerancije, pojačava se osjećaj frustriranosti i ograničenosti i u takvim situacijama logično je da je između ljudi napetost česta pojava. Tamo gdje ne postoji adekvatna komnunikacija i logičko rasuđivanje i analiza situacije u koju su ljudi dovedeni, za očekivati je da bude i veći broj incidenata", pojašnjava Novaković.

Uzimajući u obzir činjenicu da je porast porodičnog nasilja u svijetu gotovo svugdje prisutan, za očekivati je, kaže, da je takva situacija i u BiH.

"To se dešava, dakle, i zbog frustracije članova porodice i zbog pada praga tolerancije. Potrebno je više uputstava građanima kako prevazilaziti takva stanja. Vrlo je važno da svaka osoba pojača svoj osjećaj samokontrole i da svoje ponašanje prilagodi okruženju te da se dodatno uloži napor u pozitivna razmišljanja i odnos prema okruženju. Vrlo je jednostavna terapija", govori Novaković.

Važno je, dodaje, da ljudi vjeruju da ova pandemija nije pomor čovječanstva te da je to stanje koje će proći.

"Osobe koje su psihički stabilne, a zdrave su, imaju dosta veću šansu da izađu nepovrijeđene iz ove situacije. Za svaku vrstu bolesti, nasilja ili ograničenja, uvijek je psihička stabilnost jedan od ključnih faktora opstanka, prevazilaženja. Otuda bi trebala biti čvršća sprega struke i medija u ohrabrivanju običnog građanina u tome da je ovo stanje koje će proći. Samodisciplina, osjećaj optimizma i lične hrabrosti su vrlo bitni faktori za izlaženje iz stanja krize", napominje Novaković.

Osigurati jak sistem podrške od presudnog je značaja

Poruka ženama koje žive s nasilnikom jeste, dodaje, dobro poznata izreka "strpljen-spašen". Potcrtava da je važno ne dovoditi se u bilo kakvu raspravu s partnerom.

"Važno je da ljudi koji imaju određene probleme, koji su strašljiviji, da se ne upuštaju u duele i raspravu s partnerom, da izbjegavaju bilo kakav oblik svađe, povišenog tona, to je ono što su osnovni terapijski zahtjevi i u normalnim situacijama. Da bi se lakše nosili s ovom situacijom, ljudi se trebaju ohrabrivati time da se ovo ne dešava samo njima, dakle mislim na pandemiju, i da je ovo stanje koje će proći. U krajnjem slučaju, ukoliko su zaista u nekim većim problemima, pri tome mislim na porodično nasilje, postoje zdravstvene ustanove u koje se mogu javiti u svako doba ili se posavjetovati s nekim stručnjakom koji može pomoći. Ova situacija, koliko može da šteti, toliko može da koristi ljudima, da rade na sebi", poručuje Novaković.

Na koji način da se zaštite žrtve porodičnog nasilja, odgovor smo potražili i u KJU Porodično savjetovalište.

"U slučajevima nasilja, procedure su ostale iste. Kada se desi nasilje u porodici, isto je neophodno prijaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova, Organu starateljstva koji može izmjestiti žrtvu nasilja na sigurno mjesto, s obzirom da se radi o osobi koja je bila izložena nekom obliku nasilja u porodici. Osim toga, u cilju pružanja psihološke i savjetodavno terapeutske podrške žrtvi porodičnog nasilje, može se angažovati i stručna podrška u okviru Centra za mentalno zdravlje i KJU Porodičnog savjetovalište", ističu.

Važno je, dodaju, podizati svijest o tome da su žene koje su zastrašene, prisiljene i napadnute od svojih partnera njihove apsolutne žrtve, bez obzira šta su uradile (ili nisu uradile).

"U današnje doba nijedna osoba na svijetu ne smije i ne treba biti žrtva druge osobe. Kada govorimo o borbi protiv nasilja, moramo biti svjesni činjenice da je za žene koje su žrtve nasilja u svojoj porodici i koje trpe, ne samo fizički bol, nego su i psihički traumatizovane na mnogo načina, od presudnog značaja osigurati jak sistem podrške kako bi se usudile suprostaviti nasilniku! Promatrači, svjedoci, pomagači, novinari ili bilo koje druge društvene djelatnice i djelatnici ne mogu i ne smiju ostati neutralni kada je nasilje u pitanju. Ženi se mora omogućiti da podijeli svoje traumatske doživljaje s drugim ljudima, ljudima koji će ih priznati kao nasilne i nepravedne. Da bi se zatvorila pukotina između traumatizirane žene i zajednice esencijalno je da traumatski događaj bude javno priznat i da zajednica poduzme nešto u vezi toga", kažu iz KJU Porodično savjetovalište.