Prirodna njega
0

Trend prirodne njege kože: Od goveđeg loja do tretmana s DNK lososa

AP |
Prirodna kozmetika (Foto: AP)
Prirodna kozmetika (Foto: AP)
Poslušajte članak
Bryan Vander Dussen je proveo godine kao farmer prije nego što se preusmjerio na prodaju goveđeg mesa.

U protekloj godini, on i njegova supruga su napravili još jednu tranziciju: Prerađuju masnoću životinja u balzam od loja koji kupci rado nanose na svoju kožu.

Najteža stvar im je bila smisliti formule koje ne mirišu na pečeno meso.

"Pomislili smo. Zašto to ne bismo uradili? Neki od komentara su, 'Ne želimo mirisati na govedinu', pa dodajemo stvari poput lavande i divlje narandže kako bismo neutralizovali taj potencijalni miris govedine", naveo je.

Od hidratantnih krema napravljenih od goveđeg loja do facijalnih tretmana sa spermom lososa, potrošači su u posljednjih nekoliko godina postali sve više zainteresovani za proizvode za njegu kože na bazi životinja.

Promovisani kao prirodne alternative sintetičkim, postaju sve popularniji na društvenim mrežama, u luksuznim spa centrima, kao i na pijacama i u domaćim kuhinjama.

Neki stručnjaci povezuju porast ovih proizvoda s povećanim fokusom na zdravstveni uticaj hemikalija.

"U posljednjih nekoliko godina postoji pokret koji prihvata namirnice na bazi životinja. Mislim da se dio toga vjerovatno prelijeva u svijet kozmetike", rekla je Norah MacKendrick, vanredna profesorica sociologije na Rutgers univerzitetu koja je proučavala zašto su potrošači zabrinuti zbog hemikalija u svojim proizvodima za njegu.

Natalee Keenan rekla je da je tražila prirodne proizvode za njegu kože kada je odlučila da isproba loj. Prvi proizvod koji je kupila djelovao je masno i teško na njenoj koži, ali je žena iz zapadne Pensilvanije rekla da je nedavno pronašla balzam od loja s mirisom kokosa koji djeluje mnogo laganije.

"Koristim ga štedljivo", rekla je, dodajući da joj je mala količina dovoljna da joj koža ostane glatka.

Evo šta stručnjaci kažu o njezi kože na bazi životinjskih sastojaka, uključujući upozorenja da nedostaje medicinskih dokaza o njihovoj učinkovitosti.

"Kozmetička industrija se prije nekoliko decenija udaljila od mnogih sastojaka životinjskog porijekla zbog zabrinutosti oko testiranja na životinjama i bolesti poput 'kravlje ludosti'", rekao je Perry Romanowski, nezavisni kozmetički hemičar koji proučava formulaciju proizvoda za njegu kože.

Dugi niz godina, te zabrinutosti, zajedno s porastom veganske kozmetike, dovele su do toga da su mnogi brendovi izbjegavali životinjske sastojke. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih sastojaka ponovo se pojavljuju u kozmetici i često se reklamiraju kao prirodne alternative.

Jamie Moody, osnivačica farme Sonoma Mountain Beef u Kaliforniji, rekla je da je počela praviti proizvode od loja kako bi smanjila otpad.

"Pošto je trend čistih proizvoda i dalje jak, vjerujem da će tržište nastaviti rasti", rekla je.

Vander Dussen, farmer iz Kalifornije, rekao je da se on i njegova supruga jednostavno priključuju trendu koji već postoji.

"U današnjem svijetu, veoma je važno ne samo šta stavljaš na lice, nego i odakle to dolazi", dodaje.

Kelly Pratt, vlasnica spa centra u Tampi na Floridi, rekla je da je potražnja za tretmanima poput facijalnih tretmana s DNK lososa naglo porasla jer klijenti prijavljuju poboljšanja s vremenom.

Cassandra Hutchison, estetičarka koja izvodi te tretmane, rekla je da sastojak pomaže u regeneraciji kože i smanjenju upale. Također, pomaže hidrataciji, čini kožu zdravijom i obnavlja oštećenja vanjskog sloja kože koji zadržava vlagu i štiti od iritansa.

Cijene variraju, ali teglica balzama od loja u Targetu košta oko 15 dolara više od vazelina. I dok postoje proizvodi sa DNK lososa koje možete koristiti kod kuće, mnogi tretmani se rade u spa centrima, što dodatno povećava troškove. Ipak, to nije spriječilo potrošače — pretrage za pojmom "beef tallow for skin" značajno su porasle posljednjih godina i ostale visoke, prema Google Trendsu.

Pretvaranje otpada životinjskog porijekla u nešto što ljudi koriste svakako je primjer održivosti, kažu stručnjaci.

"Međutim, ni goveđi loj ni DNK lososa nemaju dovoljno medicinskih dokaza o svojoj učinkovitosti", rekao je dr. Angelo Landriscina, dermatolog iz New Yorka koji na društvenim mrežama razbija kozmetičke dezinformacije.

Dr. Heather Rogers, dermatolog iz Seattlea, složila se da ne postoji medicinski dokaz da je loj koristan za kožu. Rekla je da može biti užegao i težak za upotrebu, a dodaci koji se stavljaju da bi miris bio prijatniji mogu iritirati kožu.

Romanowski, kozmetički hemičar, rekao je da potrošači trebaju imati realna očekivanja. Istakao je da samo nekoliko sastojaka za njegu kože, poput retinola (iz vitamina A, koristi se protiv bora) i niacinamida (oblik vitamina B3 koji smanjuje crvenilo i jača kožu), ima snažne naučne dokaze. Ostali sastojci, kaže, mogu imati samo blage efekte koje je teško primijetiti.

Corrin Dial, 32, vlasnica farme Lowcountry Family Farms u Južnoj Karolini, rekla je da ni ona ni njen suprug nisu odrasli na farmi, ali su odlučili da se time bave nakon što je on napustio marince.

Dial je rekla da je prije dvije godine tražila prirodni balzam za bebu i odlučila da proba umućeni loj. Vjeruje da mnogi ljudi prelaze na njega kako bi izbjegli hemijske proizvode, navodeći primjer klijentice koja je imala rak i kojoj je doktor savjetovao oprez sa svime što stavlja na kožu.

"Mnogo ljudi se udaljava od hemijskih stvari, pokušavaju se okrenuti zdravijoj ishrani i proizvodima za koje tačno znaju odakle dolaze", rekla je.

MacKendrick, sociologinja sa Rutgers univerziteta, pretpostavlja da majke, koje sve više vode računa o utjecaju hemikalija na djecu, djelimično pokreću prelazak na kozmetiku na bazi životinja.

Landriscina je istakao da trendovi poput proizvoda sa lososom često dolaze iz ideje da su druge kulture, posebno u Koreji, naprednije u njezi kože. To je drugačije od "povratka osnovama" koji privlači ljude prema sastojcima poput goveđeg loja. Ali, kaže on, bez obzira na to da li je nešto staro ili novo, odluke o njezi kože trebaju se zasnivati na dokazima.

Romanowski je rekao da je kozmetička industrija pod stalnim pritiskom da stalno uvodi nešto novo.

"Treba gledati na kozmetičku industriju više kao na modnu industriju, jer s majicom možeš uraditi samo određene stvari. Možeš promijeniti boju, dizajn, ali to je i dalje majica — isto je i s kozmetikom", dodaje.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima