Studija moždanog tkiva preminulih pušača i nepušača je ukazala na promjene koje se dešavaju u moždanom tkivu pušača iako su davno prestali pušiti.
"Prikupljeni podaci nam ukazuju na postojanje dugoročnih hemijskih promjena u ljudskom mozgu", saopćio je Michael Kuhar sa Univerziteta Emory u Atlanti, koji nije učestvovao u pomenutoj studiji.
"Primjećene hemijske promjene sugeriraju postojanje psihološke osnove za ovisnost o nikotinu", dodao je Kuhar.
U studiju koju je predvodio Bruce Hope iz nacionalnog instituta za zdravlje u SAD-u, izvršene su analize dva enzima pronađena u unutrašnjosti moždanih ćelija tj. neurona.
Ovi enzimi pomažu neruonima da koriste hemijske signale poput onih koje kreira supstanca poznata kao dopamin.
Pokazalo se da su pušači i bivši pušači imali visoke razine pomenutih enzima, a prema riječima Brucea Hopea iste rezultate su imali eksperimenti u kojima su naučnici davali životinjama kokain i heroin. Nema sumnje da su ove droge izazvale iste hemijske promjene u mozgu životinja, kao što je to slučaj sa pušačima.
Mnogi naučnici već odavno tvrde kako nikotin izaziva jaču ovisnost od one koju stvara heroin.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
