Izložba se sastoji od četrnaest fotografskih portreta velikana stripa. Fotografije su nastale u periodu od 1996. do 2003.godine u Sarajevu i Ženevi. Kustos izložbe je Lorenzo Pioletti («Galerie Raspoutine» Lausanne).
ENKI BILAL (Francuska) JOE SACCO (SAD) TOMAŽ LAVRIĆ TBC (Slovenija) HERMANN HUPPEN (Belgija) MILO MANARA (Italija) LOUSTAL (Francuska) ALBERTINE (Švicarska) FRANK MARGERIN (Francuska) ZEP (Švicarska) CHAPATTE (Libanon)
JAQUES FERRANDEZ (Alžir) HELGE REUMANN (Švicarska) ALEX BALADI (Švicarska) TOM TIRABOSCO (Italija)
Ideja da se napravi ovakva izložba je proizišla iz toga da su sami autori u sjeni svojih stripova i svojih junaka, tako da sam želio vizualno oživiti te imaginarne ljude, koji nam svojom maštom i neizmjernim talentom dočaravaju svijet stripa.
Izdvojio bih tri značajna imena, Jaques Loustal, čovjek kojeg zovu ocem «carnet du voyage» (ilustriranih putopisa), Milo Manara, koji je prikazao ženu i žensko tijelo kao jedino savršenstvo prirode i Zep, čiji su albumi zbog svojih aktualnih socijalnih i društvenih tema, ušli u nastavni program svake škole u frankofonskoj Europi.
Što je značajno za ovu postavku, a ujedno je i jedan od glavnih razloga postavljanja u Sarajevu, jeste da gotovo svi autori u svojoj bibliografiji imaju albume koji se tiču ili su posvećeni Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Joe Sacco je čak boravio tokom rata u Goraždu i napravio jedan od najintimnijih dokumenata bosanske tragedije. Tomaž Lavrič, dugogodišnji ilustrator ljubljanske Mladine, napravio je album «Bosanske basne», preveden na desetak svjetskih jezika i koji je napravljen na osnovu fotografija mog kolege i prijatelja Ive Štandekera, Mladininog fotografa, koji je poginuo 1992.godine na Dobrinji.
Ova izložba je ujedno i posvećena Ivi, koji je bio veliki obožavalac stripa. Chapatte, veoma mlad čovjek, no svojim senzibilitetom i odnosom prema aktualnim događajima, dotakao se naše ratne storije, ilustracijama u New York Times-u i ženevskom Le Temps. Trenutno, najveći europski autor, Zep, preko svog lika Titeufa, objašnjava problem mina u Bosni i Hercegovini. Da ne govorimo o živoj legendi, Hermannu Huppenu, koji se u albumu «Sarajevo Tango» na ciničan i njemu svojstven način poigrao sa hipokrizijom Ujedinjenih Naroda.
I na kraju, činjenica da su svi portretisani, danas moji dragi prijatelji, daje ovoj izložbi jednu drugu, sasvim osobnu dimenziju, koja je rezultat tog amalgama mog djetinjeg upoznavanja sa stripom i današnjeg obostranog poštovanja mene i tih autora.
Andrej Đerković
Andrej Đerković je rođen 1971. godine u Sarajevu. Završio Školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, odsjek grafički dizajn. Samostalno izlagao u Gaza, Genève, Lausanne, Firenze, Aosta, Belfast, Sassari, Lyon, Grenoble, Toulouse, Strasbourg, Ljubljana, Istanbul, Rijeka, Split, Sabadell, Mostar i Sarajevo. Predstavljao Muzej ARS AEVI na Europskom Bijenalu Vizualne umjetnosti u La Speziji, Italija. Član ULUPUBIH. Član Belfast Exposed Photography Group. Član Međunarodne Federacije novinara (IFJ). Surađivao sa kompanijama Benetton, Swatch i McCann Erickson. Fotografije objavljivane u Le Monde, La Stampa, La Repubblica, Le Courrier, Il Corsivo, Le Journal de Geneve, Nexus, Marianne, Mladina, Novi list, BH Dani, Slobodna Bosna, Start i drugi. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva primio «Povelju Zahvalnosti» Američke Agencije za Informiranje (USIA). Živi u Ženevi i Sarajevu.
