Šta je emocionalno zlostavljanje i kako se nositi s njim

Iako ne ostavlja vidljive tragove, može ozbiljno narušiti mentalno, ali i fizičko zdravlje. Upravo zato je često teško prepoznati. Znakovi su suptilni i razvijaju se postupno.

Oblici emocionalnog zlostavljanja

Emocionalno zlostavljanje ne događa se samo u romantičnim vezama. Može se pojaviti u odnosima s prijateljima, članovima porodice, kolegama, mentorima, ali i između skrbnika i starijih osoba te roditelja i djece.

Cilj ovakvog ponašanja najčešće je izolacija i kontrola. Neki od najčešćih oblika uključuju:

- Izolaciju odnosno ograničavanje kontakta s porodicom i prijateljima;

- Prijetnje vama, vašoj djeci, kućnim ljubimcima ili prijetnje samopovređivanjem;

- Uskraćivanje ljubavi, pažnje, podrške ili naklonosti;

- Omalovažavanje i kritiziranje vaših osjećaja, izgleda, odluka ili sposobnosti;

- Okrivljavanje i prebacivanje odgovornosti za probleme i sukobe;

- Sramoćenje i ponižavanje često kroz "šale" ili osjetljive teme;

- Manipulaciju odnosno kroz korištenje krivnje i emocija za postizanje kontrole.

Kako prepoznati da ste emocionalno zlostavljani

Budući da je često nevidljivo, emocionalno zlostavljanje postupno narušava samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Važno je obratiti pažnju ne samo na ponašanje druge osobe, već i na to kako se vi zbog toga osjećate.

Mogući znakovi uključuju: osjećaj izoliranosti, usamljenosti ili bezvrijednosti, povlačenje iz društvenog života, nisko samopoštovanje i osjećaj da niste voljeni, emocionalnu ovisnost o osobi koja vas zlostavlja, prilagođavanje izgleda ili ponašanja kako biste izbjegli sukob, osjećaj da "hodate po jajima", strah od ljutnje ili ljubomore druge osobe, promjene u snu, prehrani ili higijeni, pojavu anksioznosti i depresije ili hroničnog stresa.

Posljedice emocionalnog zlostavljanja

Iako ne ostavlja fizičke povrede, istraživanja pokazuju da emocionalno zlostavljanje može biti jedan od najštetnijih oblika zlostavljanja.

Osobe koje su emocionalno zlostavljane češće doživljavaju anksioznost i depresiju te imaju povećan rizik od poremećaja prehrane, zloupotrebe supstanci i suicidalnih misli.

Takvo iskustvo može trajno promijeniti način na koji osoba doživljava sebe. Smanjuje se samopouzdanje, otežava regulacija emocija i razvijaju se negativni obrasci razmišljanja.

Kako se nositi s emocionalnim zlostavljanjem

Prvi korak je priznati vlastitu stvarnost. Ignorisanje ili umanjivanje problema može dugoročno imati ozbiljne posljedice, dok prepoznavanje situacije povećava šansu za oporavak.

Ključno je izgraditi mrežu podrške. To uključuje članove porodice, prijatelje ili stručnjake za mentalno zdravlje koji vam mogu pomoći donijeti sigurne odluke.

Ako još niste spremni napustiti odnos, neke strategije koje mogu pomoći uključuju:

- jasno postavljanje i održavanje granica

- izbjegavanje konflikta kada se koriste nasilne taktike

- udaljavanje iz opasnih situacija i

- izradu sigurnosnog plana.

Važno je znati da emocionalno zlostavljanje može eskalirati u fizičko nasilje, posebno u trenutku prekida odnosa.

Kako započeti oporavak?

Terapija je jedan od najučinkovitijih načina ozdravljenja, naročito kod anksioznosti, depresije ili PTSP-a. Istraživanja pokazuju da je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) posebno efikasna nakon iskustva zlostavljanja.

Važno je naglasiti da zlostavljanje nikada nije vaša krivnja. Ne možete kontrolisati ponašanje druge osobe niti je promijeniti vlastitim trudom. Uz odgovarajuću podršku, moguće je ponovno izgraditi samopouzdanje, osjećaj sigurnosti i vlastiti identitet.