Prepoznajete li koji je ovo dio tijela? Većina učesnika istraživanja nije uspjela u ovome

Naime, riječ je o klitorisu. Spomenuto istraživanje je provedeno kako bi se utvrdilo poznavanje ženske anatomije. Učesnicima je prikazan dijagram unutrašnje anatomije klitorisa, ali ga gotovo niko nije uspio ispravno prepoznati, iako je 32 posto Britanaca prethodno izjavilo da bi znalo prepoznati unutrašnju strukturu ovog organa, prenosi Metro.

Rezultati su pokazali da se u tome nisu snalazili ni muškarci ni žene. Samo 3 posto žena je znalo šta dijagram prikazuje, dok je među muškarcima tačan odgovor dalo 2 posto. Među pogrešnim odgovorima, 24 posto učesnika je mislilo da prikaz predstavlja srce, 13 posto je navelo vaginu, a 10 posto jajnike.

Gotovo svi ispitanici (90 posto) tvrdili su da znaju gdje se nalazi glans klitorisa, odnosno vidljivi dio, ali manje od trećine (30 posto) je uspjelo da ga tačno označi na dijagramu. Žene nisu bile ništa uspješnije od muškaraca: 29 posto muškaraca je ispravno označilo glans klitorisa, dok je to uspjelo 30 posto žena.

U istraživanju se navodi da postoji više razloga zašto mnogi Britanci imaju poteškoće s prepoznavanjem ženske anatomije. Cjelovita unutrašnja anatomija klitorisa u potpunosti je opisana tek 1998. godine, a prve 3D slike objavljene su 2008. godine. Uz to, ispitanici smatraju da je i seksualna edukacija nedovoljna: 66 posto učesnika je izjavilo da nikada nisu imali formalnu edukaciju o klitorisu, dok 78 posto smatra da nastavnici nisu adekvatno obradili temu ženskog užitka.

Zbog toga su mnogi znanje o vlastitom tijelu sticali sami. U istraživanju se navodi da je 16 posto žena izjavilo da su sve o vlastitoj anatomiji naučile samostalno, dok je 22 posto muškaraca reklo da su o ženskom užitku i anatomiji učili od svojih partnerica. Za 18 posto ispitanika izvor informacija bila je i vještačka inteligencija, kojoj su se obraćali s konkretnim pitanjima o stimulaciji klitorisa. Ovaj postotak viši je među muškarcima (23 posto) nego među ženama (13 posto), a najizraženiji je kod pripadnika generacije Z i milenijalaca.

Pornografski sadržaj također ima ulogu u formiranju znanja pa je 13 posto muškaraca priznalo da se i dalje oslanja na eksplicitan sadržaj kako bi razumjeli žensko tijelo. Stručnjakinja za seksualno i reproduktivno zdravlje Suzanne Belton ističe da se seksualna edukacija mora biti temeljito izmijenjena. Ona naglašava da generacije ljudi ostaju nedovoljno upoznate sa svojim i tuđim genitalijama te da u heteroseksualnim odnosima žene često ostaju najveći gubitnici, što doprinosi manjoj učestalosti ženskih orgazama.

Pojam "orgasm gap" prisutan je još od kasnih 1990-ih, ali razlika u učestalosti orgazma između muškaraca i žena, prema navodima iz istraživanja, i dalje postoji. Dok 23 posto muškaraca vjeruje da njihova partnerica doživi orgazam pri svakom penetrativnom odnosu, samo 11 posto žena navodi da je to zaista tako.

Lovehoney je ovu razliku nazvao "orgasm assumption gap", odnosno jaz između pretpostavke i stvarnog doživljaja užitka. Zabrinjava podatak da je samo trećina muškaraca izjavila da se tokom odnosa fokusira na klitoris, iako je upravo stimulacija klitorisa za mnoge žene glavni put do orgazma. Istovremeno, 13 posto žena reklo je da gotovo nikada ili nikada ne doživi orgazam samo od penetrativnog seksa.

Medicinska sestra za seksualno zdravlje Sarah Mulindwa u navodima iz istraživanja objašnjava da je seksualno zadovoljstvo individualno i da ne teže svi orgazmu tokom samozadovoljavanja. Ipak, naglašava da klitoris sadrži gustu mrežu nervnih završetaka te da je za mnoge žene ključan za postizanje orgazma, ukoliko im je to cilj. Pojašnjava i kako stimulacija klitorisa ne znači "propisivanje" jedinstvenog načina užitka, već ohrabrivanje na istraživanje i bolje razumijevanje vlastitog tijela.