Osobe s većim kvocijentom inteligencije duže ostaju same: Nemaju sreće u ljubavi

Autori istraživanja ispitivali su kako različiti faktori utječu na ulazak u prvu romantičnu vezu. Kako je objasnio koautor Michael Kramer, rezultati pokazuju da i sociodemografski faktori, poput obrazovanja i psihološke karakteristike, poput trenutnog zadovoljstva životom, pomažu u predviđanju ko će ući u romantičnu vezu, a ko neće. Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Journal of Personality and Social Psychology.

Kako bi utvrdili koji faktori povećavaju vjerovatnoću dugotrajnog samovanja, istraživači su obuhvatili više od 17.000 osoba iz Velike Britanije i Njemačke. Učesnici su bili šesnaestogodišnjaci bez prethodnog iskustva veze, koje su zatim pratili do 29. godine, redovno ih anketirajući o njihovim karakteristikama i demografskim pokazateljima.

Utvrđeni su i "rizični" faktori za dugotrajnu samoću, među kojima su bili status mladog muškarca - niži socioekonomski status, veća obrazovanost te samostalni život ili stanovanje s roditeljima.

Nasuprot tome, rezultati istraživanja pokazali su da življenje s prijateljima ili cimerima može povećati šanse za pronalazak partnera, odnosno partnerice.

Autori nisu precizirali zbog čega su inteligentnije osobe sklonije ostanku u samačkom statusu, ali rezultat se razlikuje od istraživanja iz 2018. koje je pokazalo da su osobe s višom inteligencijom sklonije da stupe u brak i ostanu u njemu.

U nastavku istraživanja tim je ispitao kako se razvijaju zadovoljstvo životom, usamljenost i nivoi depresije kod osoba koje ostaju same u poređenju s ispitanicima koji su u vezi. Zaključili su da osobe koje duže ostaju same bilježe pad zadovoljstva životom i porast osjećaja usamljenosti.

"Deficiti u zadovoljstvu životom postajali su izraženiji u kasnim dvadesetim godinama", naveli su istraživači, dodajući da se u tom periodu povećavaju i nivoi depresije te da se ovaj obrazac podjednako odnosi i na muškarce i na žene.

S druge strane, životno zadovoljstvo se poboljšavalo nakon ulaska u prvu vezu. Općenito, što je neko duže ostajao sam, to su negativni efekti bili izraženiji, a istraživanje sugerira da ulazak u prvu vezu postaje teži što se pojedinci više približavaju kasnim dvadesetim godinama.