Naučno istraživanje
2

Autizam povezan s ranim izlaganjem uobičajenom aditivu koji se dodaje plastici

Piše: N. C. |
Ova aditiv nalazi se u brojnim svakodnevnim proizvodima (Foto: Shutterstock)
Ova aditiv nalazi se u brojnim svakodnevnim proizvodima (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Naučnici iz Australije objavili su istraživanje koje povezuje veću izloženost plastifikatoru DEHP tokom trudnoće s promjenama gena i izraženijim znakovima autizma i ADHD-a kod djece.

Di-(2-etilheksil) ftalat, poznat kao DEHP, često se dodaje plastici kako bi bila savitljivija. Nalazi se u brojnim svakodnevnim proizvodima, od crijeva i kabanica do medicinske opreme i plastičnih vrećica za hranu, a pripada grupi ftalata koji mogu oponašati hemikalije važne za proizvodnju hormona, navodi New Atlas.

Istraživači iz Florey Institute of Neuroscience and Mental Health uporedili su rezultate analiza krvi i urina trudnica s procjenama ponašanja njihove djece. U sklopu Barwon Infant Study analizirali su krv iz pupčane vrpce i nivo prenatalne izloženosti DEHP-u, nakon čega su utvrdili povezanost između povišenog nivoa te hemikalije u urinu majki, promjena u funkcionisanju stotina gena i relativnog porasta znakova autizma i ADHD-a u dobi od dvije i četiri godine.

Prema rezultatima, uočena je snažna korelacija između mreže od više od 500 gena s epigenetskim promjenama, nivoa DEHP-a i ponašanja povezanih s autizmom i ADHD-om. Epidemiologinja Anne-Louise Ponsonby sa Univerziteta u Melbourneu rekla je: "Gotovo sve žene u ovoj australskoj studiji pokazale su izloženost uobičajenoj hemikaliji DEHP."

Dodatna testiranja nezavisno prikupljenih uzoraka krvi i postmortalnog moždanog tkiva podržala su zaključak da DEHP može mijenjati način na koji se geni izražavaju. Ipak, istraživači navode da su uočene i razlike između nalaza iz krvi i postmortalnih analiza, što može otežati tumačenje mehanizma.

Mirko Uljarević iz The Kids Research Institute, koji nije učestvovao u istraživanju, upozorio je da je riječ o opservacijskoj studiji koja ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu. On je dodao: "Međutim, autizam, ADHD i druga neurorazvojna stanja multifaktorijalna su stanja koja nastaju zajedničkim djelovanjem brojnih genetskih i okolišnih faktora, tako da nijedna pojedinačna izloženost poput ove vjerovatno sama po sebi neće značajno promijeniti rizik za pojedinačno dijete."

Autori smatraju da rezultati otvaraju prostor za nova istraživanja i ukazuju na važnost sigurnosnih pravila za preradu i pakovanje hrane, posebno kada je riječ o zaštiti trudnica i male djece.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Glasaj u anketi Klixa Popuni svoj glasački listić — iste liste koje ćeš dobiti u kabini 4. oktobra, prema svom prebivalištu. Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima