LGBTI osobe zbog predrasuda i teških kršenja prava sreću i bolji život traže van BiH
Službenih podataka o broju LGBTI osoba koje su napustile BiH nema. Kako smo saznali iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC), koji raznim aktivnostima promoviše ljudska prava LGBTI osoba, protekle tri godine njima se javila 31 LGBTI osoba koja je imala namjeru tražiti azil zbog teških kršenja ljudskih prava.
Osude pri zapošljavanju
Mnogo je veći broj LGBTI osoba koje napuštaju BiH kako bi radile u drugim državama, jer ovdje nailaze na osude i predrasude pri zapošljavanju, što nam je potvrdila i Vladana Vasić, pravnica i rukovoditeljica zagovaranja u SOC-u.
"LGBTI osobe odlaze iz BiH jednako kao i ostali heteroseksualni građani tako što pronalaze posao u zemljama EU i započinju život tamo. Osobe koje traže azil najčešće su one koje trpe jaka kršenja ljudskih prava u BiH te se ni uz pomoć policije i drugih institucija ne uspijevaju zaštititi. Oni kao i svi drugi azilanti dokazuju da zbog nasilja i kršenja ljudskih prava koja trpe ne mogu živjeti u BiH te da im je život ovdje ugrožen", pojasnila nam je Vasić.
Selma Kešetović, magistrica rodnih studija iz Tuzle te osnivačica Tuzlanskog otvorenog centra, smatra kako BiH ne može LGBTI osobama garantirati ni sigurnost ni dostojanstven život.
"S obzirom na heteronormativno društvo u kojem se nalazimo, LGBTI osobe su stalno izložene homofobiji koja pobija njihovo postojanje, što rezultira grčem, strahom, depresijom, anksioznošću pa i suicidom", naglašava Kešetović.
Nije lako otići
S druge strane, ova Tuzlanka govori kako je odlazak iz zemlje "klasna privilegija". Mnogi građani nemaju finansijsku mogućnost, kao ni podršku zajednice da igdje odu.
"Svi se u BiH suočavaju sa siromaštvom i nedostatkom perspektive, ali mnogi ne mogu izaći iz zemlje", kaže Kešetović.
Prilikom istraživanja uvidjeli smo kako nije teško pronaći LGBTI osobe koje su napustile BiH, zaposlile se i vjenčale u drugim zemljama. Međutim, zbog homofobije koja je prisutna u BiH, mnogi odbijaju pričati o tome.
Saznali smo da uglavnom odlaze u SAD ili zemlje Evropske unije koje štite veći obim ljudskih prava koja su njima potrebna. Najčešće biraju države koje su legalizirale istospolna partnerstva ili brakove te adekvatno regulisale pravo na rodni identitet i samoodređenje osobe.
LGBTI osobe koje napuste BiH prvo se povežu s organizacijama i institucijama koje rade s azilantima i LGBTI osobama u državama u koje se presele. Na taj način brže se informišu o procesu traženja azila i dokumentaciji koja im je potrebna.
"Kao i drugi azilanti, i LGBTI osobe iz BiH odlaze svojom odlukom. Moralnu ili finansijsku pomoć pri tome eventualno mogu dobiti od bliskih osoba", rekla nam je Vasić.
Iako BiH ima zakonski okvir koji štiti LGBTI osobe od diskriminacije i nasilja, pripadnici LGBTI populacije u BiH smatraju kako se te odredbe slabo poštuju i provode. Pored toga, institucije sporo i neadekvatno reaguju na kršenja ljudskih prava, što i LGBTI osobe čini dijelom alarmantne slike iseljavanja iz BiH.
