Posebno invazivna
3

Znate li koja biljka se smatra jednom od najproblematičnijih u svijetu? Može uništiti asfalt, kao i temelje kuće

Piše: N. O. | 12.03.2026.
Japanski dvornik (Foto: Shutterstock)
Japanski dvornik (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Japanski dvornik (lat. Reynoutria japonica, ranije Fallopia japonica) je invazivna višegodišnja biljka porijeklom iz istočne Azije. Naziva se još i slonovo uho ili magareća rabarbara, a mnogi ne znaju da je ovo jedna od najproblematičnijih biljaka na svijetu.

U Evropu je donesena u 19. stoljeću kao ukrasna biljka, ali se vrlo brzo proširila i danas se smatra jednom od najproblematičnijih invazivnih vrsta na kontinentu.

Na prostorima BiH i regije se prvenstveno uzgajala kao dekorativna vrsta u dvorištima, ali zbog širenja i potiskivanja drugih biljaka često je iskopavana i bacana na deponije ili duž puteva.

Ova biljka prepoznatljiva je po visokim, šupljim stabljikama koje podsjećaju na bambus, velikim srcolikim listovima i sitnim bijelim cvjetovima koji se pojavljuju krajem ljeta. Japanski dvornik može narasti i do tri metra visine, a posebno je opasan zbog izuzetno snažnog i razgranatog podzemnog sistema korijenja – rizoma.

Zašto je ova biljka opasna?

Glavni problem japanskog dvornika je njegova agresivna sposobnost širenja. Biljka se razmnožava prvenstveno putem rizoma, a i najmanji komadić korijena može razviti novu biljku. Zbog toga se vrlo brzo širi uz rijeke, puteve, željezničke pruge i na zapuštenim zemljištima.

Naziva se još i slonovo uho ili magareća rabarbara (Foto: Shutterstock)
Naziva se još i slonovo uho ili magareća rabarbara (Foto: Shutterstock)

Osim što potiskuje domaće biljne vrste, japanski dvornik stvara guste i gotovo neprobojne kolonije. Time smanjuje biodiverzitet i mijenja prirodne ekosisteme, jer lokalne biljke nemaju dovoljno svjetla i prostora za rast.

Njegov snažan korijen može uzrokovati i materijalnu štetu. Rizomi su sposobni probijati pukotine u asfaltu, betonu i temeljima objekata, što može dovesti do oštećenja infrastrukture poput cesta, zidova i zgrada. Upravo zbog toga je u mnogim evropskim državama ova biljka zakonski regulisana, a njeno namjerno sađenje ili širenje može biti zabranjeno.

Teško uklanjanje

Uklanjanje japanskog dvornika je dugotrajan i zahtjevan proces. Jednostavno košenje ili čupanje obično nije dovoljno, jer i mali dijelovi rizoma koji ostanu u zemlji mogu ponovo izrasti. Najčešće se primjenjuje kombinacija mehaničkog uklanjanja i kontrolirane upotrebe herbicida, a proces može trajati više godina.

Zbog svega navedenog, stručnjaci upozoravaju da je važno pravovremeno prepoznati ovu biljku i spriječiti njeno širenje.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima