Kako se koronavirus širi u uredima i zbog čega su oni savršeno okruženje za njega
Ove su mjere jedan od načina na koje svijet pokušava zaustaviti širenje koronavirusa jer su radnici sigurniji od infekcije dok su izolirani u svojim domovima nego u prepunim uredima, piše BBC.
Ovo nisu samo mjere opreza jer su uredi pogodna mjesta za širenje virusa i bakterija, što se dokazalo nebrojeno mnogo puta – kada jedna osoba dođe bolesna na posao, kašlje i kiše u uredu, ubrzo se razboli još nekoliko i taj se ciklus nastavlja dalje.
Istraživanja su pokazala da se mikrobi, virusi i bakterije šire lako u uredima. Krissi Hewitt, direktor institucionalnog istraživanja i strateških inicijativa na Školi nauke i matematike u Sjevernoj Karolini, istraživala je raznolikost i obilje mikro bakterijskog života u uredima i došla je do važnih zaključaka.
"Ljudi puno vremena tokom dana provode u uredima u kojima dijele prostor s drugima, a pojačani kontakt s površinama koje mnogi dodiruju povećava količinu mikroba i na tim površinama i u zraku", kaže ona.
Drugim riječima, mnoge od često diranih površina u vašem uredu mogu biti prenositelji virusa. Što više kolega dođe u kontakt s njima, veći je rizik od zaraze.
Prema jednoj studiji sa Univerziteta u Arizoni, površine kao što su frižideri, drške ladica, ručice česmi, kvake na vratima i aparati za kafu imaju najveću koncentraciju mikroba na sebi, a prema drugom istraživanju, koje je izvršilo American Society for Microbiology, oni putuju jako brzo. Istraživači su došli do ovog zaključka tako što su bezopasni virus stavili na samo jednu kvaku ili na sto u uredu poslovne zgrade. Prvo područje koje je bilo zaraženo bila je soba za ispijanje kafe, a tokom dva sata virus se mogao detektovati na 40 do 60 posto radnika, posjetitelja i predmeta koji se često dodiruju.
Ako zaposlenici ne vode mnogo računa o higijeni, ovaj proces može biti i brži: jedno istraživanje iz 2019. godine ustanovilo je da samo u 61 posto ureda u Velikoj Britaniji radnici nakon odlaska u kupatilo peru ruke kako treba, toplom vodom i sapunom.
Virus u zraku
Prljavi prsti i stolovi jedna su stvar, ali najveći rizik za širenje virusa je ono što putuje kroz zrak.
"Najveći rizik nije u samoj uredu, nego u bolesnim radnicima. Ako je jedna osoba bolesna, ona će prenijeti mikrobe kašljanjem i kihanjem, dodirivanjem površina i bliskim kontaktom s drugima. Čak i ako ona ostane za svojim stolom, mikrobi se mogu raširiti preko letećih kapljica koje mogu pasti na bilo koju površinu i kontaminirati je", kaže doktorica Ali Khan, epidemiologinja i profesorica na College of Public Health UNMC na University of Nebraska.
Zrak koji cirkulira u uredima također može pridonijeti širenju mikroba. Hewitt kaže da u zatvorenim prostorima mikrobi funkcioniš kroz zrak i kroz sistem za grijanje, ventilaciju i klimu.
"Održavanje sistema i filtracija imaju veliki utjecaj na to kako kontaminanti lebde kroz zrak pa u zgradama koje se ne održavaju kako treba cirkulacija, filtracija, vlažnost zraka i temperatura u uredu mogu pridonijeti taloženju veće količine mikroorganizama", kaže ona.
Nastavite prati ruke
Kućne "uredi" u kojima su sada mnogi od nas lakše su kontrolirana okruženja jer u njima cirkuliše manje ljudi pa postoji manje površina na kojima se mikrobi zadržavaju, kaže Lisa Ackerley iz International Scientific Forum on Home Hygiene. U kući nema toliko kritičnih površina, niti ćete se morati brinuti o tome paze li vaši kolege na higijenu.
Ako iziđete, i dalje možete unijeti virus u kuću sa sobom ako niste pažljivi.
"Virus se ne može sam od sebe pojaviti u vašoj kući, nego ga u nju mora unijeti inficirana osoba", kaže Khan.
To znači da ako ste bili u kontaktu s nekim ko je bolestan ili ako ste dodirnuli inficiranu površinu, možete virus prenijeti u svoj dom.
Ipak, trebate zapamtiti da se virusi razvijaju samo u tijelu, a u njega ih unosite najčešće tako što rukama dodirnete lice. Ovo vrijedi i za koronaviruse, uključujući i Sars-CoV-2: čak i ako je virus na vašim rukama, on mora pronaći način da uđe u organizam.
Zbog toga je važno da, bez obzira na to jeste li u uredu ili kod kuće, pravilno dezinficirate ruke. Perite ih sapunom i toplom vodom, ne kraće od 20 sekundi, što češće možete ili koristite sredstvo za dezinfekciju koje sadrže više od 60 posto alkohola.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
