Ovo piće koje danas može dostići cijenu i do nekoliko hiljada eura po flaši nekada se smatralo pićem siromašnih, a upravo zbog načina na koji je nastao.
Ono je rezultat "pogrešnog" pravljenja vina. U 15. vijeku veliki broj neočekivanih kolebanja u temperaturi dovelo je do toga da fermentacija vina u nekolio navrata jednostavno nije mogla biti izvedena kako treba.
"Kada bi proljeće došlo popraćeno nenormalno visokim temperaturama, pića su započinjala neočekivani proces ponovne fermentacije. Ovo je uzrokovalo povećanje koncentracije ugljen dioksida unutar flaša što je piću davalo pjenušav okus", rekla je stručnjak za šampanjac Marina Koren za magazin Smithsonian.
Flaše koje su sadržavale vino podložno takvim procesima često bi eksplodirale, a one koje bi se otvorile nisu bile dočekane sa uzbuđenjem i njihov sadržaj je često prosipan kao pokvarena roba.
Krajem 17. vijeka svećenik Dom Pierre Pérignon (zvuči li vam poznato?) dobio je zadatak da pjenušavo vino iz francuske provincije Champagne dovede do savršenstva i učini ga pjenušavijim i pitkim. Početkom 18 vijeka, zahvaljujući grešci prirode i radu Pérignona, šampanjac se počeo uzdizati na visoko mjesto ljestvice poželjnih alkoholnih pića.
Rapsodija Begovićevog tima odlučila prvog putnika u Premiership, QPR izborio opstanak
