Za kupinu znali su čak i najstariji narodi, dobro sluteći sve blagodeti ovih plodova i njihovih proizvoda. Antički Grci su kupinom liječilli giht, a Rimljani suvo grlo. Indijanci su među prvima iz kupina cijedili sok, ili ih čuvali sa životinjskom mašću ili ribljim jajima, kako bi im tokom zime bile momentalan izvor energije.
Svi ti narodi već dugo znaju za benefite kupinovog vina, baš kao i što znaju da grožđe nije nezamjenjivo kada je riječ o pravljenju ovog alkoholnog pića.
- Od svakog voća može da se napravi vino, jer ne sirovina, već način dobijanja određuju da li je neko piće vino ili ne. Na isti način se pokreće fermentacija u grožđu ili nekom drugom voću i mi dobijamo ovo piće. Kupinovo vino je pitko i veoma ukusno, uopšte nema ukus alkohola, već više obogaćenog soka. Procenat alkohola duplo je niži od najblažih vina grožđa, te ne omamljuje onog ko pije – to je jedino vino koje možete sipati i za doručak. Na ovim našim prostorima tradicija pravljenja kupinovog vina u kućnoj radinosti postoji već decenijama – rekla je Ivana Jaraković, enolog iz Vinarije Čoka.
U toj tradiciji, prateći nove i zdrave trendove, vinarija Čoka je svojim vjernim potrošačima na prostoru cijele Bosne i Hercegovine od skoro ponudila svoje kupinovo vino, koje se može naći u svim većim marketima.
Kupinovo vino se najčešće služi kao aperitivno ili desertno vino, mada se dobro kombinuje uz divljač, jela od riječne i morske ribe i plemenite sireve. Ono je i čest sastojak mnogih voćnih alkoholnih koktela. Služi se rashlađeno na temperaturi od 10ºC.
