Upotreba algi u ljudskoj ishrani datira još iz vremena kad su španski moreplovci otkrili da južnoamerički Asteci jedu plave i zelene alge iz morskih dubina.
Alge sadrže više vitamina, najviše onih iz B kompleksa, i minerala nego ijedna druga namirnica. Prirodnim putem reguliraju rad štitne žlijezde te su djelotvorne i u liječenju probavnih smetnji, nadutosti i zatvora, a ima dokaza da povoljno djeluju na moždano tkivo, moždanu membranu, osjetilne živce i leđnu moždinu.
Alge se obično koriste sušene i u malim količinama kao dodatak jelima ili kao zamjena za so, a dobra stvar je i njihov sasvim blagi okus, a i posljednjih godina su veoma omiljene kod vegeterijanaca jer su vrlo hranjive.
Na tržištu se često nalaze u vidu tableta ili preparata koji se uzimaju kao dopuna svakodnevnoj prehrani, a neke vrste algi su veoma učinkovite kod mršavljenja.
Najpoznatije vrste algi su agar agar, arame, nori, vakame i dulse, i omiljeni su sastojak azijskih specijaliteta kao što je sushi.
Alge se upotrebljavaju i kod uklanjanja celulita jer pospješuju procese otapanja masti te izlučivanje toksina i suvišne tekućine iz organizma.
Često su važan sastojak anticelulitnih preparata za tijelo kao i krema za njegu kože lica. Koriste se i kao dodatak u kupkama, a poznate su kupke sa algama arama, kao pomoć kod bolesti reproduktivnih organa.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
