{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Finska: Da li će tradicionalni predmeti u školama uskoro postati prošlost?

29.5.2017. u 20:39
33
125
Finska: Da li će tradicionalni predmeti u školama uskoro postati prošlost?
33
Finska: Da li će tradicionalni predmeti u školama uskoro postati prošlost?
Sistem obrazovanja u Finskoj je već dugo na glasu kao jedan od najkvalitetnijih u svijetu, ali sada žele uvesti promjene i uskladiti ga s digitalnim dobom. Glavni cilj takvih promjena bio bi da razvijanje vještina dobije jednako važno mjesto kao i predmeti. No, nisu svi sretni zbog toga - neki strahuju da će uvođenje novog načina edukacije sniziti standarde.
Već skoro dvije decenije Finska ima reputaciju jedne od zemalja s najboljim edukacijskim sistemom u svijetu.

Postizanje visokih akademskih rezultata djece koja ne počinju formalno obrazovanje do sedme godine, imaju kratke školske dane, duge odmore, relativno malo zadaće i nijedan ispit, dugo je fasciniralo obrazovne stručnjake širom svijeta.

Uprkos ovome, Finska smatra da je potrebna ključna promjena u digitalnom dobu kada knjige i učionica nisu više glavni izvor i mjesto dobijanja znanja za učenike.

U augustu 2016. godine svaka finska škola postala je obavezna da podučavanje prilagodi zanimanjima učenika; dopušteno im je da biraju teme koje smatraju bitnima i da na osnovu njih formiraju predmete. Inovativno korištenje tehnologije i izvora izvan škole, kao što su stručnjaci i muzej, ključni je dio ove promjene.

Glavni cilj ovakvog načina učenja poznatog kao 'učenje bazirano na fenomenu' jeste snabdjeti učenike vještinama potrebnim u 21. stoljeću, kazala je Kirsti Lonka, profesorica edukacijske psihologije na Helsinškom univerzitetu.

Među vještinama koje se ističu jeste kritičko mišljenje kako bi se identificirale lažne vijesti i izbjeglo internet zlostavljanje te instaliranje antivirusnog softvera.

"Tradicionalno, učenje je bilo definirano kao lista predmeta i činjenica koje trebate usvojiti, kao što su aritmetika i gramatika. Međutim, kada se radi o stvarnom životu, naš mozak nije podijeljen u discipline, mi razmišljamo na jedan sveobuhvatniji način. Kada je rijč o problemima s kojima se svijet trenutno bori, kao što su globalne krize, migracije, ekonomija ili era laži, našoj djeci zaista nismo ostavili nikakve alate da bi se nosila sa svim ovim", rekla je profesorica Lonka.

Jedna od zanimljivosti iz finskih učionica jeste i to da im učitelji dopuštaju korištenje mobitela, jer smatraju da je to prilika za učenike da nauče posmatrati mobitel kao istraživački alat, a ne tek puko sredstvo komunikacije s prijateljima. Također, u nekim učionicama, umjesto stolica, korištene su lopte za vježbanje.

Prošle godine, kada su vijesti o navali migranata bile na svim svjetskim naslovnicama, jedna finska škola napravila je projekt o temi migracija. Odlučili su se za to, jer učenici nisu imali skoro nikakvog ličnog iskustva s imigrantima. Petnaestogodišnjaci su proveli istraživanje i prikupili mišljenje lokalnog stanovništva o imigrantima, a posjetili su i obližnji imigracijski centar da bi intervjuisali azilante.

No, postoje i kritičari ovakvog sistema obrazovanja. Tako, naprimjer, nastavnik fizike Jussi Tanhuanpaa smatra da ovakvo učenje ne pruža dovoljno osnove za izučavanje nekog predmeta na višem nivou. Također, brine ga i jaz koji bi se mogao pojaviti među više i manje sposobnim učenicima, jaz koji je dosad bio mali.

Drugi brinu da bi se stariji nastavnici, koji ne posjeduju digitalnu pismenost u istoj mjeri kao njihove mlađe kolege, mogli naći u neprilici.

Anneli Rautianien, iz Finske nacionalne agencije za edukaciju, svjesna je izvjesnih teškoća, ali, kako kaže, promjene se unose postepeno i to je olakšavajuća okolnost.

U konačnici, možda je najvažnije mišljenje učenika: "Nije tako dosadno, mnogo je interesantnije i ne umorim se od učenja novih stvari", kaže jedna učenica.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Koliko često trenirate?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: