On je izjavio da je sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvedeno istraživanje prema kojem je zaključeno da onaj ko dugo spava ima niži nivo inteligencije, od onog ko manje spava.
"Međutim, prema najnovijem istraživanju ko manje spava kraće živi", rekao je Lievin, prenijela je agencija RIA Novosti.
Lievin je naveo da od osam do 18 posto ljudi pati od nesanice, a kod pet posto je zabilježen bruksizam (škrgutanje zubima).
"Ako na primjer 40 posto ljudi nije zadovoljno svojim snom iz različitih razloga, umora, slavljenja, stanja zaljubljenosti, onda od osam do 18 posto populacije su ljudi narušenog sna", rekao je Levin.
Prema riječima ruskog stručnjaka za 24 sata je potrebno ne manje od pet sati sna da bi se obnovile fiziološke funkcije organizma.
"Sve više od pet-šest sati ne predstavlja fiziološku potrebu nego je stvar osobe. Različitim osobama je potrebna različita duljina sna", naglasio je šef Somnološkog centra.
On je naveo da tokom jedne noći čovjek prođe kroz četiri do šest ciklusa brzog i okrepljujućeg sna. "U vrijeme okrepljujućeg ili laganog sna, kada se organizmu vraća energija, organi 'podnose' raport mozgu o tome u kakvom su stanju, a u fazi brzog sna dolazi do tzv. vegetativne bure kada se ubrzava disanje i rad srca. Za starije ljude takvo stanje može dovesti do infarkta, moždanog udara i čak smrti u snu", rekao je Lievin.
Prema podacima Somnološkog centra 71 posto pacijenata koji pate od nesanice takvo stanje počeli su stresom. Ako nesanica nije izazvana bolešću ruski stručnjak preporučuje poštovanje određenog režima među kojima je poželjno buđenje u isto vrijeme, šetnja i neuzimanje hrane tri sata prije odlaska u krevet, tuširanje, itd.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
