Kako tvrde stručnjaci, djetinjstvo se nekada smatralo bezbrižnim periodom, a mladi sada sve češće doživljavaju emocionalnu iscrpljenost. Ipak, otvorena komunikacija, postavljanje granica i davanje prioriteta mentalnom zdravlju ključni su za odgoj generacije koja će emocionalno napredovati, a ne samo postizati akademske uspjehe.
Emocionalna iscrpljenost od djece je problem koji zahtijeva pažnju. Današnja djeca žive u kulturu "stalne uključenosti", pa nakon škole slijedi učenje do kasno u noć, vikendi ispunjeni aktivnostima i slobodno vrijeme provedeno na društvenim mrežama. Dodatan problem je što se emocionalna iscrpljenost često tumači kao lijenost, nedostatak discipline ili loše upravljanje vremenom. U stvarnosti, to je znak da su učenici preopterećeni i da im nedostaje podrška.
Govoreći o tome, dr. Koneru Lakshman Havish kazao je da je prvo bitno razmisliti o tome da je emocionalni umor stvaran i valjan.
"Umjesto da uspjeh promatramo i mjerimo samo u smislu ocjena i postignuća, moramo uzeti u obzir mentalno stanje i otpornost", savjetuje.
Naglašava važnost stvaranja sigurnog okruženja u kojem djeca mogu otvoreno razgovarati bez straha od osude.
"Drugo, granice su važne. Potaknite vrijeme bez tehnologije, adekvatan san i trenutke igre ili mirovanja. To nisu luksuzi, to su osnove za emocionalnu ravnotežu", ističe Havish.
Dodaje i da bi škole trebale razmisliti o smanjenju opterećenja i integraciji socijalno-emocionalnog učenja.
Kao posljednji savjet navodi važnost primjera.
"Učenici trebaju uzore koji sami pokazuju ravnotežu. Odrasli koji pokazuju ranjivost, postavljaju zdrave granice i cijene emocionalno zdravlje mogu učenicima dati dopuštenje da čine isto", zaključuje.
Tražite polovni SUV? Da li je Toyota RAV4 četvrte generacije jedan od najboljih izbora na tržištu
Uginuo kit Timmy, njemačke vlasti brane odluku o kontroverznoj akciji spašavanja
Objavljena imena srbijanskog žirija koji Hrvatskoj nije dao nijedan bod u finalu Eurosonga
