lat. revolutio, “preokret je temeljita promjena u moći ili organizacijskim strukturama koja se događa u vrlo kratkom periodu. Aristotel je opisao dvije vrste političkih revolucija: Potpuna promjena iz jednog sustava u drugi Izmjena trenutnog sustava[1] Revolucije su se pojavljivale kroz našu povijest i bile su različitih načina, trajanja i ideologija. Rezultati uključuju velike promjene u kulturi, ekonomiji i društveno-političkim institucijama. Akademske rasprave o tome što čini, a što ne čini revoluciju se okreću oko nekoliko pitanja. Rana proučavanja revolucija ponajprije su analizirala događaje u europskoj povijesti s gledišta psihologije, ali novija proučavanja uključuju svjetske događaje kojima se bavi i nekoliko društvenih znanosti uključujući sociologiju i politologiju. Nekoliko generacija akademske misli o revolucijama je stvorilo puno suprotstavljenih teorija i u mnogočemu doprinijelo u trenutnom razumijevanju ove složene pojave.