Povuci-potegni
18

Kako su Izetbegović i Tuđman u novembru 1993. pregovarali o izlazu na more: Alija tražio 10 km obale, Franjo nudio Ploče

Piše: D. Dž. |
Franjo Tuđman i Alija Izetbegović na sastanku u Sarajevu, juni 1994 (Foto: EPA-EFE)
Poslušajte članak
Predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović je krajem novembra 1993. u Ženevi od Franje Tuđmana tražio deset kilometara obale kod Neuma pod suverenitetom BiH, a Tuđman je nudio slobodne zone u Pločama i Rijeci.

Hrvoje Šarinić kao bivši hrvatski premijer i jedan od najbližih Tuđmanovih saradnika za specijalne pregovore, u svojoj knjizi opisuje pregovore koji su se desili u novembru 1993. godine u Ženevi.

Tamo su izaslanstva zaraćenih strana iznijela konačne stavove. Ono što je usaglašeno uzeto je kao osnova za dalje pregovore, iako ništa nije potpisano.

Uvodnu riječ u Ženevi imao je Willy Claes, tadašnji belgijski ministar vanjskih poslova i predsjedavajući Evropske unije.
Od Srba je očekivao teritorijalne ustupke, od bh. vodstva da potvrdi konačnost svojih zahtjeva, a od Hrvata da zadrže ustupke o izlazu na more koje su već dali.

"Ne parče zemlje već izlaz na more"

Izetbegović je na plenarnoj sjednici, prema Šarinićevim zapisima, rekao: "BiH neće da popusti ako nam Srbi ne vrate okupirani teritorij i ako ne dobijemo adekvatan izlaz na more kod Neuma. Ne parče zemlje već izlaz na more."

Tom prilikom Izetbegović je tražio i pooštravanje sankcija Srbiji, uvođenje sankcija Hrvatskoj i ukidanje embarga na uvoz oružja za BiH, uz poruku Evropljanima: "Mi se nalazimo u makazama dva napadača, a i vi ste saučesnici."

U pauzi sjednice Tuđman se sastao s njemačkim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom. Prema Šariniću, Tuđman je tada rekao:

"Spremni smo razgovarati o izlazu bh. muslimana na more, ali ne i o presjecanju hrvatskog nacionalnog teritorija."

"Nas interesira Neum"

Hrvatsko i bh. izaslanstvo sastali su se 30. novembra uz prisustvo kopredsjedavajućih. Stav bh. delegacije i Izetbegović je bio: "Nas interesira Neum." Tuđman je odgovorio da se o tome razgovaralo i na "Invincibleu" i da se hrvatski teritorij ne može cijepati.

Nakon kratkih konsultacija s Harisom Silajdžićem, Izetbegović je precizirao zahtjev: "Mi tražimo suverena prava na dijelu teritorije, jer je to sada dio BiH, a ne Hrvatske. Tražimo 10 kilometara obale i pristup do nje koji će biti pod suverenitetom muslimanske republike."

Tuđman je ponovio ponudu slobodnih zona u Pločama i Rijeci i podsjetio na sporazum o saradnji dviju republika s Hrvatskom.

Izetbegović je uzvratio: "Žao mi je da naš normalan zahtjev za samo 10 kilometara tako shvaćate s obzirom na to da imate jednu ili dvije hiljade kilometara obale." Rekao je i da razumije hrvatsku potrebu za kontinuitetom teritorije, ali da se to uz dobru volju može tehnički riješiti.

"Podsjetit ću vas samo da je više zemalja svijeta bez mora nego obrnuto", odgovorio je Tuđman.

Owenov prijedlog za Neum

Kopredsjedavajući David Owen predložio je da svi turistički objekti u Neumu, kao i teritorija, budu u polovičnom bošnjačko-hrvatskom vlasništvu. Predložio je i komisiju sa po jednim članom svakog izaslanstva i nekim iz Njemačke, koja bi napisala tekst o tom pitanju, uz komercijalni pristup cijelom projektu.

Silajdžić je odgovorio da vlasništvo nije tehničko, nego političko pitanje. Upozorio je i da odbijanje razgovora o prilazu moru mijenja karakter države. Tuđman je na kraju poručio da bh. strana razmisli u kakvom bi se položaju našla ako Hrvatska povuče ponudu o slobodnim zonama u Rijeci i Pločama.

Dva dana kasnije Šarinić se sastao s francuskim ambasadorom Chenuom,. Prema Šarinićevom pisanju, Chenu mu je rekao da je Owen uz podršku Londona poslao članicama Evropske zajednice upit o prilazu moru za BiH i o potrebi daljeg pritiska na Hrvatsku. Pariz, prema Chenuovim riječima, nije dovodio u pitanje hrvatski suverenitet, ali je bio sklon ideji mješovitog vlasništva.

Šarinić zaključuje da je Owen vezao cjelovitost BiH uz izlaz na more. Ako BiH ostane cjelovita, izlaz joj je osiguran međunarodno priznatim granicama, a ako nastanu nove republike, Hrvatska bi trebala osigurati izlaz "bošnjačkoj republici". Tog načela međunarodna zajednica se, prema njegovim riječima, držala sve do dogovora u Daytonu.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima