Voyager 1 prešao jedan svjetlosni dan i ušao u historiju: Najudaljenija letjelica koju je čovjek ikada napravio
Granicu je, prema proračunu NASA-e, prešla u 11:16:07 po srednjoevropskom vremenu, nakon više od 49 godina putovanja. Svjetlost tu udaljenost pređe za 24 sata, a letjelici koja se kreće brzinom od oko 61.000 kilometara na sat trebalo je gotovo pola stoljeća.
U trenutku prelaska Voyager 1 nije osjetio nikakvu promjenu niti je išta promijenio u radu. Bio je u kontaktu sa stanicom NASA-ine mreže Deep Space Network u Madridu, jednom od tri lokacije s velikim antenama preko kojih se komunicira s misijama u dubokom svemiru.
Voyager 1 is now one light-day from Earth, an extraordinary @NASA achievement for a spacecraft assembled by human hands and launched nearly 50 years ago. As we celebrate this milestone, with Voyager continuing her journey through interstellar space at nearly 38,000 mph, consider… pic.twitter.com/6nysF1CJIp
— NASA Administrator Jared Isaacman (@NASAAdmin) November 18, 2026
Od sada svaka komanda koju inženjeri iz Jet Propulsion Laboratoryja (JPL) u Pasadeni pošalju putuje do letjelice puna 24 sata, a odgovor još toliko nazad. Poruka poslana danas odgovor će donijeti tek u petak.
Svjetlo za Voyager
NASA je prekretnicu obilježila akcijom "Shine Bright for Voyager’s Light-Day". U utorak navečer ljudi širom svijeta mobitelima i baterijskim lampama bljeskali su Morseovom abecedom "VGR", pozivni znak letjelice. Jedno od okupljanja održano je na Caltechu u Pasadeni, čiji je JPL dio.
Jeffrey Hayes, naučnik iz NASA-inih odjela za astrofiziku i heliofiziku, početkom mjeseca rekao je da ova prekretnica otvara godinu proslava pred 50. godišnjicu misije, koja se navršava u septembru 2027.
U četvrtak u 18 sati po bh. vremenu JPL organizira razgovor s članovima tima i čelnicima NASA-e o stanju obje letjelice i nauci koju i dalje prikupljaju. Prijenos će biti na stranici NASA Live.
Voyager 1 je 2012. godine postao prva letjelica koja je ušla u međuzvjezdani prostor. Uz blizanca Voyager 2, jedina je letjelica koja direktno mjeri okruženje izvan heliosfere, mjehura od čestica i magnetnih polja koji stvara Sunce.
Obje letjelice na početku su imale po 470 vati snage iz radioizotopskih generatora, a svake godine izgube oko četiri vata, pa tim postepeno gasi instrumente koji nisu neophodni. Voyager 2, koji je trenutno oko 21,7 milijardi kilometara od Zemlje, granicu od jednog svjetlosnog dana trebao bi dostići 2035. godine.
Do jedne svjetlosne godine Voyageru 1 trebat će, prema procjeni NASA-e, još oko 18.000 godina. Za oko 40.000 godina proći će na 1,7 svjetlosnih godina od zvijezde Gliese 445 u sazviježđu Mali medvjed, ali tada već dugo neće imati energije za rad.