Rumunski general upozorio: Rusija preko Hersona cilja Odesu i Pridnjestrovlje, žele teritoriju bez borbe

Balaceanu je u petak gostovao na rumunskoj televiziji Digi24, gdje je govorio o pregovorima delegacija Ukrajine, SAD-a i Rusije u Abu Dhabiju.

"Suština je u ovome: Ukrajina treba biti isključena iz sigurnosnih uslova i sigurnosnih aranžmana", rekao je.

Smatra da pregovori u Abu Dhabiju nisu donijeli mnogo novog. Kao jedinu novinu izdvojio je učešće Evropljana, iako su oni, kako je rekao, bili prisutni samo u preliminarnim fazama. Po njegovom mišljenju, Putina su da to prihvati uvjerile posjete Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa Moskvi, a evropsko učešće podržava i Washington.

Četiri oblasti "bez borbe"

General tvrdi da Rusija želi za pregovaračkim stolom, "bez borbe", dobiti četiri ukrajinske oblasti. Prva je cijela Luganska oblast, gdje Ukrajina, prema njegovim riječima, drži još 0,38 posto teritorije. Druga je Donjecka oblast, uključujući pojas utvrđenih gradova koji kontroliše Kijev. Treća je Zaporoška, a četvrta Hersonska oblast. Po njegovim podacima, Ukrajina kontroliše skoro četvrtinu Zaporoške i 31 posto Hersonske oblasti.

Upozorio je da bi Rusija, ako dobije desnu obalu Hersona, imala mostobran za novi rat.

"Rumunija mora biti veoma oprezna", poručio je. Objasnio je da bi Moskva tako lakše došla do pravca Mikolajiv - Odesa, ušća Dunava i Pridnjestrovlja, proruske separatističke regije u Moldaviji.

Ukrajina u EU, ali ne i u NATO-u

Prema Bălăceanuovim riječima, ruska vizija nove sigurnosne arhitekture Evrope počinje potpunom demilitarizacijom Ukrajine i smanjenim prisustvom NATO-a. Ukrajina po toj viziji ne bi mogla ući u NATO, "iako Ustav još sadrži tu odredbu". Rusija bi njeno članstvo u EU prihvatila samo ako ostane izvan evropskih odbrambenih aranžmana.

Govorio je i o tri scenarija koja je, kako kaže, iznio šef odjela za vanjsku politiku u jednom ministarstvu vanjskih poslova. Ime tog zvaničnika nije naveo. Prvi scenarij je odbrambeni savez ili uzajamne sigurnosne garancije. Drugi je političko obavezivanje da se ne podržava država agresor, a treći bilateralni sporazumi o nenapadanju s pojedinim članicama NATO-a.

Multinacionalne brigade NATO-a u Poljskoj i Rumuniji vidi kao posljedicu rata. Kao primjer zemlje koja se ozbiljno priprema za odbranu naveo je Finsku. Ona prema njegovim riječima može mobilisati blizu pola miliona ljudi, a još toliko ima u rezervi.