Iran poručio IAEA-i da nema nuklearnog nadzora dok je pod vojnom prijetnjom

Prema povjerljivom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji je u petak dostavljen državama članicama, a u koji je uvid imao Associated Press (AP), Iran tvrdi da se razgovori o nastavku inspekcija u zemlji ne mogu obnoviti zbog “niza upornih, izričitih i javnih prijetnji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država … da će počiniti nove činove oružane agresije” protiv Irana, “posebno usmjerene na njegova nuklearna postrojenja”.

Iran je naveo da se situacija neće riješiti “dok se ne otklone temeljni uzroci sadašnjeg stanja i ne vrate osnovni uslovi za normalnu primjenu zaštitnih mjera”, dodaje se u izvještaju.

Iran inspektorima IAEA-e nije omogućio pristup nuklearnim lokacijama pogođenim u izraelskim i američkim napadima tokom dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine. IAEA od tih bombardovanja nije mogla provjeriti ni stanje iranskih zaliha gotovo vojno upotrebljivog uranija.

Iran je ipak ponovio svoju “čvrstu opredijeljenost da nastavi punu primjenu svojih obaveza u vezi sa zaštitnim mjerama čim to dozvole odgovarajući pravni i stvarni uslovi”.

Nuklearni nadzornik UN-a naveo je da je nedostatak informacija o iranskim nuklearnim lokacijama i nuklearnom materijalu “pitanje koje izaziva zabrinutost zbog širenja nuklearnog oružja” i da “to mora biti ispravljeno što je hitnije moguće”. IAEA je istakla da je “potpuno spremna da u kratkom roku nastavi aktivnosti zaštitnih mjera u Iranu”.

Iran je u pismu IAEA-i izrazio i zabrinutost zbog nedavne američke ponude nagrade do 20 miliona dolara za informacije o iranskom nuklearnom programu. Teheran je naglasio važnost očuvanja “povjerljivosti” aktivnosti IAEA-e i potrebu da se osigura da informacije o iranskom nuklearnom programu ne budu “otkrivene, zloupotrijebljene ili iskorištene”.

IAEA je pozvala Iran da “razmotri tehničke i postepene mjere” koje bi omogućile povratak inspektora u zemlju.

Jedino postrojenje u Iranu koje je IAEA pregledala od prošlog juna jeste nuklearna elektrana Bušehr. Inspektori su ondje boravili od 12. do 15. septembra. Reaktor koji trenutno radi u Bušehru koristi uranij iz Rusije obogaćen do 4,5 posto, što je nizak nivo potreban za proizvodnju električne energije u takvim elektranama.

IAEA je u izvještaju izrazila i “sve veću zabrinutost” zbog postrojenja za obogaćivanje goriva u Isfahanu. Iran je nuklearnog nadzornika UN-a o tom postrojenju prvi put obavijestio prošlog juna, prije početka zajedničkih američko-izraelskih zračnih napada.

Inspektori su lokaciju trebali posjetiti na dan kada su napadi počeli, ali su posjetu morali otkazati. IAEA je u izvještaju navela da “ne zna” “tačnu lokaciju” postrojenja “niti da li se ondje nalazi nuklearni materijal”.

Izrael i SAD pokrenuli su prošlog juna dvanaestodnevni rat protiv Irana, izvodeći snažne zračne napade na njegove nuklearne lokacije, nakon kojih je velik dio iranskog nuklearnog programa ostao u ruševinama, iako puni razmjeri štete i dalje nisu jasni.

SAD i Izrael izveli su nove vojne napade na Iran 28. februara, u kojima su ubijeni iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i drugi visoki zvaničnici. Meta napada bili su komandni objekti Revolucionarne garde, sistemi protivzračne odbrane, lansirna mjesta za rakete i dronove te vojni aerodromi.

Prema podacima IAEA-e, Iran ima zalihe od 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto, što je kratak tehnički korak do nivoa od 90 posto potrebnog za nuklearno oružje.

Te zalihe mogle bi Iranu omogućiti izradu čak deset nuklearnih bombi ako odluči svoj program usmjeriti ka naoružanju, upozorio je generalni direktor IAEA-e Rafael Grossi prošle godine u intervjuu za AP. Dodao je da to ne znači da Iran posjeduje takvo oružje.

Prema smjernicama IAEA-e, ovako visoko obogaćen nuklearni materijal trebalo bi provjeravati svakog mjeseca.

Iran odavno tvrdi da je njegov program miroljubiv, ali IAEA i zapadne zemlje navode da je Teheran do 2003. godine imao organizovan program nuklearnog naoružanja.