Na putu od 1977. godine
71

Voyager 1 naredne sedmice prelazi historijsku granicu, NASA pozvala svijet da to obilježi na simboličan način

Piše: V. K. |
Poslušajte članak
NASA-ina sonda Voyager 1, lansirana 1977. godine, 18. novembra bit će udaljena tačno jedan svjetlosni dan od Zemlje, odnosno oko 25,89 milijardi kilometara. Svjetlosti s naše planete tada će trebati puna 24 sata da stigne do nje.

Voyager 1 je najudaljeniji objekat koji je čovjek ikada napravio, a historijsku granicu prelazi krećući se brzinom od oko 61.155 kilometara na sat, saopćila je NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon (JPL). Radiosignalu kojim tim šalje komande trebat će dan da stigne do sonde, a njenom odgovoru još jedan dan da se vrati na Zemlju.

"Pošaljete poruku, odete kući i čekate dva dana na odgovor", slikovito je objasnila Suzanne Dodd, menadžerica projekta Voyager u JPL-u.

Sonda pritom neće primijetiti nikakvu promjenu u okruženju niti će se išta promijeniti u njenom radu. Prema NASA-i, značaj ove granice je u tome što pokazuje koliko je svemir prostran i koliko je izdržljiv najudaljeniji istraživač koji je čovječanstvo poslalo.

Mobiteli će bljeskati Morseovom abecedom

NASA će događaj obilježiti na dva načina. U utorak, 17. novembra, poziva ljude širom svijeta da nakon zalaska sunca učestvuju u akciji "Shine Bright for Voyager's Light-Day" i tako stvore simbolični talas zlatne svjetlosti oko planete.

Za akciju je napravljena posebna stranica (go.nasa.gov/shinebright) preko koje mobiteli i tableti Morseovom abecedom bljeskaju "VGR", pozivni znak Voyagera. Učesnici fotografije i snimke svog signala mogu podijeliti na mrežama uz oznaku @NASA.

U četvrtak, 19. novembra, u 18 sati po bh. vremenu, JPL u Južnoj Kaliforniji organizira razgovor s članovima misije i čelnicima NASA-e. Održat će se u auditoriju von Karman, istoj dvorani u kojoj su novinari svojevremeno dobivali informacije dok su sonde obilazile vanjske planete Sunčevog sistema.

Govorit će Nicky Fox, pomoćnica administratora NASA-e za naučne misije, Jonathan Lunine, glavni naučnik JPL-a, Suzanne Dodd, Kareem Badaruddin, menadžer misije Voyager, i Jamie Rankin s Univerziteta Princeton, zamjenica naučnice projekta. Tema je stanje obje sonde, nauka koju i dalje prikupljaju u međuzvjezdanom prostoru i izazovi održavanja letjelica u radu na tolikoj udaljenosti. Bit će prikazan i isječak iz dokumentarca o Voyageru koji NASA+ priprema za 2027. godinu, kada misija puni 50 godina. Prijenos će biti dostupan na stranici NASA Live.

Putovanje dugo pola stoljeća

Sonde Voyager 1 i Voyager 2 lansirane su 1977. godine kako bi iskoristile raspored planeta koji se ponavlja jednom u 176 godina i omogućava obilazak vanjskih planeta jednom letjelicom. Voyager 1 je na tom putu prošao pored Jupitera i Saturna, a obje sonde nose i zlatnu gramofonsku ploču sa zvucima i slikama Zemlje, namijenjenu eventualnim vanzemaljskim civilizacijama. Voyager 1 je 1990. snimio i čuvenu fotografiju Zemlje kao sićušne tačke u prostranstvu, poznatu kao "Blijeda plava tačka".

Voyager 1 je 2012. godine ušao u međuzvjezdani prostor, a Voyager 2, koji leti drugom putanjom, 2018. To su jedine letjelice koje su ikada direktno istraživale prostor izvan heliosfere, zaštitnog mjehura od čestica i magnetnih polja koji stvara Sunce. S njima se komunicira preko NASA-ine mreže Deep Space Network, velikih antena na tri lokacije širom svijeta.

Bitka za svaki vat

Sonde energiju dobijaju iz radioizotopskih termoelektričnih generatora, koji toplotu raspada plutonija pretvaraju u električnu energiju. Kako se plutonij troši, svaka sonda godišnje izgubi oko četiri vata snage, pa tim već godinama isključuje sve što nije neophodno.

Misija je počela s deset naučnih instrumenata. Dio je ugašen nakon prolaska pored planeta, a u posljednjih nekoliko godina zbog manjka energije isključena su još dva instrumenta na Voyageru 1. Inženjeri su u septembru izveli zahvat nazvan "Big Bang": istovremeno su isključili tri uređaja koji održavaju letjelicu dovoljno toplom i zamijenili ih s tri štedljivija. Isto su šest sedmica ranije uradili na Voyageru 2. Bez toga bi već u ljeto 2027. morali ugasiti još jedan instrument.

Sonda je zadala i novu glavobolju. Od 18. do 19. oktobra Zemlja nije mogla uhvatiti njen signal, a on se 20. oktobra ponovo pojavio sam, prije nego što je tim poslao ikakve komande. Utvrđeno je da se jedna grupa potisnika isključila, a automatski su se uključili rezervni. Uzrok se još istražuje.

"Prvi put vidimo da letjelica radi nešto ovakvo, ali moramo očekivati neočekivano", rekao je Kareem Badaruddin.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima