Kako bi Rusija mogla testirati NATO: Zabrinjavajući scenarij za Evropu nakon Trumpovog poraza na američkim izborima

Rezultat izbora za američki Kongres probudio je kod evropskih lidera nadu da će Trumpova moć biti ograničena, ali to ne znači da će se odnosi SAD-a i Evrope popraviti, ocjenjuje Liana Fix, stručnjakinja za vanjsku i sigurnosnu politiku iz Vijeća za vanjske odnose (Council on Foreign Relations) u Washingtonu, u analizi objavljenoj u njemačkom magazinu FOCUS.

Kako navodi, američki predsjednici koji izgube podršku Kongresa obično se više posvećuju vanjskoj politici, gdje imaju više slobode nego u unutrašnjoj. Kod Trumpa bi ta sklonost mogla biti još izraženija jer mu je ovo posljednji mandat, a želi iza sebe ostaviti važno političko naslijeđe.

Jedna od najvećih briga za Evropu je, prema analizi, da bi Trumpova administracija mogla postati još nepredvidljivija prema NATO-u i Ukrajini. Fix upozorava da bi se Trump mogao dogovoriti s Vladimirom Putinom i obustaviti logističku i obavještajnu podršku Ukrajini.

Drugi scenarij je smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi. Kremlj već dugo traži povlačenje američkih vojnika iz Poljske i baltičkih država, kao i smanjenje NATO infrastrukture u regiji.

U najgorem slučaju, Moskva bi mogla posegnuti za napadima dronovima kako bi provjerila hoće li se primijeniti Član 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj odbrani.

Kremlj bi pritom mogao računati da SAD neće pomoći Evropljanima ako Trump nezadovoljstvo izbornim rezultatom pokaže promjenom odnosa prema Evropi i Ukrajini.

Fix ove mogućnosti predstavlja kao rizične scenarije, a ne kao odluke koje je Washington već donio ili potvrđene planove Moskve.

Pariz i Berlin zabavljeni sobom

Evropske države, smatra analitičarka, moraju ojačati sposobnost da djeluju nezavisno od SAD-a. Primjećuje da su Francuska i Njemačka uglavnom zaokupljene unutrašnjom politikom, dok su Norveška i Finska postale posebno aktivne u održavanju diplomatskih kontakata s Washingtonom i Moskvom.

To je u suprotnosti s 2025. godinom, kada su evropski lideri zajedno stali uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog dok je bio pod pritiskom Trumpove administracije. Fix smatra da bi Pariz i Berlin trebali preuzeti aktivniju ulogu u odbrani evropskih interesa i podršci Ukrajini.

Umjesto da stalno reaguje na odluke Washingtona, Evropa bi, prema njenom mišljenju, trebala napraviti rezervni plan za vlastitu sigurnost, uključujući situaciju u kojoj se više ne bi mogla oslanjati na pomoć SAD-a.

Među prvim koracima predlaže zajednički evropski stav protiv obnove trgovine ruskim plinom i protiv preranog ublažavanja sankcija Moskvi, čak i ako bi Washington na to vršio pritisak, te ubrzanje korištenja zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.