Pogledajte kako izgleda zona iz koje Sarajlije piju vodu: Pretvorena je u veliku divlju deponiju

Riječ je o dijelu prve vodozaštitne zone izvorišta Sarajevsko polje uz rijeku Željeznicu, ukupne površine 210.000 kvadratnih metara (m2), odnosno 21 hektar. To je vodozaštitna zona jednako važna kao ona na Vrelu Bosne, koja je također prva vodozaštitna zona.

Prva i druga vodozaštitna zona su, kako je profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (PMF UNSA) Edin Hrelja objasnio 2022. godine u razgovoru za Klix.ba, direktno vezane za izvorišta pitke vode, a utvrđuju se kako bi se smanjio rizik od zagađenja te vode.

Značajan dio ove površine godinama je divlja deponija koja se širi, što pokazuju i snimci koje smo napravili dronom.

Samir Avdić (SDP), dugogodišnji mještanin Sokolović Kolonije, obrazložio je zašto je ovo područje važno za sve stanovnike KS. Rijeka Željeznica, koja teče 40 metara od mjesta na kojem smo razgovarali, prolazeći kroz šljunak u svom koritu napaja podzemne rezervoare u polju između Sokolović Kolonije, Vojkovića i Hrasnice.

Tu se nalazi nekoliko bunara i postrojenja koja ispumpavaju vodu, a tom vodom se snabdijeva dio Kantona.

Avdić je deset godina bio vijećnik Općinskog vijeća Ilidža, a od 2022. do 2026. kantonalni zastupnik. Za ovo polje kaže da je njegov komšiluk: tu je odrastao, plivao u ratu i danas vozi bicikl. Jedan je od rijetkih koji javno govore o ovom problemu, koji se dešava usred višemjesečne suše i redukcija vode.

Rupe od šljunka zatrpavaju otpadom

Pri eksploataciji šljunka nastaju velike rupe, u koje se dio otpada zakopava. Neki od mještana su u razgovoru za Klix.ba kazali da im se zakopavanje otpada u te rupe predstavlja kao sanacija tla. U polušali su dodali da su mnoge ceste napravljene šljunkom iz prve vodozaštitne zone.

Prema Avdićevim riječima, ovo traje 15-ak godina. Šljunak su i prije rata vadili domaćini, konjskim kolima i lopatama, što nije bio prevelik problem. I prije rata se ovdje dovozio građevinski otpad, od kojeg su nastala brda koja mještani zovu "indijaneri". Problem je, kako je ispričao, nastao kada je sve postalo sistemski i mašinski.

"Često se ljeti provozam i zateknem tu desetak mašina, bagera, kamiona koji eksploatišu šljunak", rekao je Avdić.

Kako je istakao, to se ne bi smjelo raditi bez dozvole Agencije za vodno područje rijeke Save jer Željeznica pripada slivu Save. Ne bi se smjelo ni dovoziti i odlagati otpad u rupe koje nastaju vađenjem šljunka.

"Maločas smo prohodali, vi ste snimili i fotografisali da tu nema kakvog otpada nema: organskog, hemijskog, lijekova, kauča, crijeva, staklene vune, stiropora, blokova, betona - nema šta nema", naveo je.

Agencija za vodno područje rijeke Save je 2020. godine kazala da nije primila nijedan zahtjev za vađenje materijala iz korita Željeznice na području općine Ilidža. Tada su upozorili da vađenje šljunka na tom dijelu rijeke nije ni preporučljivo jer ima direktnu vezu s podzemnim vodama koje prihranjuju bunare.

"Ukoliko se na obalama rijeke Željeznice vrši eksploatacija šljunka, ista je bespravna", naveli su tada iz Agencije.

Avdić je napomenuo da nije stručnjak, ali pretpostavlja da će se u rješavanje ovog pitanja uključiti i hidrolozi.

"Ta voda iz rijeke Željeznice koja napaja ova polja vjerovatno će biti zaustavljena tom membranom, tom blokadom koja će biti stvorena od ogromne količine koja se tu stvara već 15 godina", upozorava.

Otpad na ovom području ne samo da se zakopava, već se i spaljuje. Zbog spaljivanja otpada tokom proteklog ljeta je, prema riječima mještana, bilo nekoliko požara.

Ograđene samo pumpne stanice

Onaj ko ne poznaje ovo područje može saznati da je riječ o prvoj vodozaštitnoj zoni samo ako uoči dotrajalu tablu upozorenja, vjerovatno jedinu na tom prostoru. Natpis na njoj se jedva može pročitati.

"Ova estetika, ili sve ovo što možemo iščitati kao informaciju s ove table, najbolje nam govori o pristupu Kantona prema ovom resursu koji se zove voda", kaže Avdić.

U ovoj zoni je ograđen isključivo prostor oko samih pumpnih stanica, dok oko ostatka zone nema fizičkih prepreka niti je pod ikakvim nadzorom.

Zemljište je, prema Avdićevim riječima, većinom u privatnom vlasništvu. Dio pripada bivšoj građevinskoj kompaniji Vranica, koja je u stečaju, pa se ne zna ni koga zvati kada je u pitanju njeno zemljište. Tu je postavljena rampa, a Avdić kaže da je od komšija obaviješten da neko naplaćuje prolaz kombijima kako bi tu istresali šut.

Pojedini stanovnici Sokolović Kolonije pokušavaju spriječiti odlaganje otpada i eksploataciju šljunka. Kako kažu, pri tome dolazi do incidenata na rubu fizičkog sukoba, a ponekad i do sukoba.

Tokom poplava u novembru 2021. postojala je bojazan da će se benzinska pumpa SAS u Vojkovićima zbog erozije tla urušiti u Željeznicu i dugotrajno zagaditi pitku vodu.

Pumpa se nalazi uz rijeku, jedan kilometar uzvodno od ove zone. Među onima koji su tada upozoravali bio je i Avdić.

Svi nadležni, a niko odgovoran

Za ovo područje su prvenstveno nadležni kantonalno preduzeće Vodovod i kanalizacija (ViK), Ministarstvo privrede KS, općinska, kantonalna i federalna inspekcija te Agencija za vodno područje rijeke Save.

Kada smo 2020. godine upitali za kopanje šljunka i odlaganje otpada na ovom području, svi su upućivali na druge.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save su kazali da nemaju zakonske mogućnosti zabraniti dovoz otpada i da je nadležnost isključivo na federalnoj i kantonalnoj inspekciji.

Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) je navela da su za iskop materijala na obali nadležni Kanton i Općina te da inspektor nije zatekao nikoga u nelegalnim radnjama. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (KUIP) je poručila da je, zbog podijeljenih nadležnosti između Općine, Kantona i Federacije, samo jedan od organa ovlaštenih da reaguju.

Avdić je podsjetio da je za sve vrijeme dok je bio u općinskim i kantonalnim institucijama upozoravao na ovaj problem.

"Odgovori i reakcije nadležnih, ukoliko bismo uopće znali ko je nadležan za ovo, su bili šturi, povremeni i očito neefektivni. Kakva je, u stvari, i odluka o ovoj zaštitnoj zoni iz 1987. godine", kaže Avdić.

Kako se prisjetio, prije šest ili sedam godina je preko neformalnih izvora došao do dokumenta kojim je bivši načelnik Ilidže Senaid Memić (SDA) jednoj lokalnoj privatnoj firmi dopustio "saniranje" ovog područja.

Dokazao je, kako je ukazao, da taj dokument nije vjerodostojan. Otada, kada ga komšije obavijeste da su tu kamioni, zove policiju i kaže im da dokument nije vjerodostojan, a policija onda kažnjava firmu ili one koji iz kombija istresaju građevinski otpad.

"No, te kazne jednostavno nisu dovoljno visoke da bi se njima isplatilo prestati raditi to što rade. Zakonski okvir u kojem mi djelujemo nije učinkovit i ljudima se isplati da plate ukoliko ih uhvate na djelu", mišljenja je.

Avdić je naveo da je barem uspio u tome da policija može kažnjavati malim kaznama jer prije toga nisu mogli ni malim.

"Znači, nismo napravili prevelikih pomaka. Stanje je, čini mi se, nakon toga još gore", dodaje.

Kazne u dinarima

Područje se i dalje formalno štiti Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine, čije su kazne propisane u jugoslavenskim dinarima. Vlada KS je u odgovoru na zastupničko pitanje navela da je ta odluka faktički neprimjenljiva, posebno u dijelu koji se odnosi na kaznene odredbe.

Skupština KS je 6. marta ove godine utvrdila Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje". Avdić priznaje da on nije najstručniji za ovu temu, ali da se konsultovao s hidrolozima Građevinskog fakulteta UNSA i instituta koji je 2013. izradio elaborat prema kojem je izrađen Nacrt odluke.

Ako ta odluka eventualno nije najbolja moguća, mišljenja je, ona jeste učinkovitija od one iz 1987.

"Odluka iz 1987. godine podrazumijeva kazne u jugoslovenskim dinarima, ne pretpostavlja titulara ovog područja i nikoga ne obavezuje da ovo čuva", kazao je Avdić.

Novom odlukom bi, prema njegovim riječima, trebalo barem odrediti ko je nadležan: neki novi tim unutar ViK-a, Općine Ilidža, kantonalne inspekcije ili bilo koje druge institucije.

"Ko će biti nadležan da ga zovemo kada vidimo da se ovdje radi ovo što se radi, ko će biti taj koji će doći u nekom realnom vremenu, kazniti nekom visokom kaznom one koji nam rade ovo što nam rade", ističe.

Na snimcima dronom, rekao je Avdić, čitaoci će vidjeti šta se ovdje dešava.

Naselje u drugoj vodozaštitnoj zoni

U javnoj debati o vodozaštitnoj zoni često se problematizira i dio Sokolović Kolonije oko ulice Zeleni put.

To je naselje koje je u drugoj vodozaštitnoj zoni počelo nastajati 1980-ih, a stambena izgradnja je intenzivirana nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Većina kuća na tom području izgrađena je ilegalno.

Tri prioriteta

Avdić kaže da su mu važne tri perspektive. Najvažnija je zaštita područja jer, kako je ocijenio, realno stanje dokazuje da trenutni zakoni i odluke ne funkcionišu.

Druga su ljudska prava vlasnika zemljišta u prvoj i drugoj vodozaštitnoj zoni, kojima je onemogućeno korištenje imovine. Njih Kanton Sarajevo mora prioritetno adekvatno obeštetiti.

"Njihovu imovinu u stvari koriste svi građani Kantona Sarajevo koji koriste vodu iz tih bunara", napomenuo je Avdić.

Otkup zemljišta bi, kako je istakao, sa aspekta ljudskih prava bio najkorektniji jer su većinski vlasnici starosjedioci koji žive odmah uz zonu. Ipak, smatra da bi za to bio potreban novac koji Kanton Sarajevo trenutno ne može obezbijediti.

"Tako da mi moramo razmišljati o nekom drugom pravcu. Nešto na čemu sam dugo radio kroz ovaj mandat jeste osnivanje komunalne policije, koja bi sa svojim ingerencijama i nadležnostima pomogla da se kažnjavaju ljudi koji ovdje istresaju sav ovaj otpad", napomenuo je.

Treća je legalizacija naselja građenog od 1980-ih do prije petnaestak godina, po posebnim uslovima u smislu zaštite zemljišta. Riječ je, među ostalim, o ulicama Zeleni put i Jusufa Bublina, koje smo snimili dronom.

Zato je, prema Avdićevim riječima, potrebno da nova vlast i skupštinska većina usvoje novu odluku o zaštiti vodozaštitne zone Sarajevsko polje kojom će se zadovoljiti ta tri principa, da se hitno formira komunalna policija i da se usvoji zakon o legalizaciji. Tim zakonom bi se, kako je dodao, povukla konačna linija nakon koje više nema nikakve tolerancije za nelegalnu gradnju. Sva tri dokumenta su, tvrdi, spremna na Vladi KS.

Avdić je pozvao novu Vladu KS, ukoliko se formira, novog premijera i novog ministra privrede da na osnovu pripremljene odluke, uz izmjene ako misle da nešto u njoj nije u redu, ponovo pokrenu javni dijalog. Odluka, kako je poručio, ne mora biti ona koju je predložila vlast Trojke (SDP, NiP, Naša stranka).

Nudi i svoju pomoć, iako više nije zastupnik u Skupštini KS jer se ovom temom bavi najmanje 15 godina.

"Najbitnije je da se nastavi javni dijalog o ovim temama, a sve pripremljene odluke i zakoni su podložni izmjenama", poručio je Avdić.

Prema njegovim riječima, o ovoj temi se prestalo govoriti proljetos, nakon usvajanja Nacrta odluke o zaštiti vodozaštitne zone i jedne televizijske emisije s gostima upitne relevantnosti.