Serijal / Može li vaše dijete duboko čučnuti, napraviti most i preskočiti štrik deset puta zaredom?

Roditelji ulažu mnogo vremena i energije u sportski razvoj svoje djece. Vodimo ih na treninge, pratimo utakmice i radujemo se svakom rezultatu. Međutim, koliko pažnje posvećujemo razvoju njihovih osnovnih motoričkih sposobnosti?

Maštamo o tome da nam djeca jednog dana postanu vrhunski nogometaši, košarkaši, atletičari ili čak svjetski šampioni. Razgovaramo o talentu, takmičenjima i sportskim rezultatima.

A koliko često se zapitamo nešto jednostavnije: može li naše dijete pravilno čučnuti, održavati ravnotežu ili uskladiti nekoliko pokreta istovremeno?

U radu s djecom često primjećujem da pojedina djeca koja godinama treniraju neki sport imaju poteškoća s izvođenjem određenih motoričkih zadataka. To ne znači da nisu talentovana ili da loše treniraju. Ponekad jednostavno nisu imala dovoljno prilika da nauče određene pokrete.

Motorički razvoj ne počinje upisom u sportski klub

Motorički razvoj počinje mnogo prije prvog organizovanog treninga.

Kroz puzanje, hodanje, trčanje, penjanje, skakanje i igru dijete upoznaje vlastito tijelo i uči kako da ga kontroliše.

Svako novo iskustvo kretanja prilika je za razvoj koordinacije, ravnoteže, snage, mobilnosti i drugih motoričkih sposobnosti.

Zato nije dovoljno da dijete bude samo fizički aktivno. Važno je i koliko su aktivnosti kojima se bavi raznovrsne.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca i adolescenti od 5 do 17 godina trebali bi u prosjeku imati najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.

Pet motoričkih zadataka za vaše dijete

Odabrao sam pet zadataka koje roditelji mogu pokušati izvesti zajedno sa svojom djecom. Za većinu nije potrebna posebna oprema.

Ovo nije standardizirani test motoričkog razvoja. Zadaci nam služe da kroz igru posmatramo različite sposobnosti djeteta, uzimajući u obzir njegov uzrast i prethodno iskustvo.

Duboki čučanj: mobilnost i kontrola tijela

Zamolite dijete da se spusti u duboki čučanj, postavi ruke između koljena i zadrži položaj deset sekundi.

Obratite pažnju na to mogu li pete ostati na podlozi, održava li dijete ravnotežu i koliko uspješno kontroliše položaj trupa i koljena.

Za izvođenje dubokog čučnja potrebna je odgovarajuća mobilnost skočnih zglobova, koljena i kukova, ali i sposobnost održavanja ravnoteže.

Ukoliko dijete ne uspije izvesti zadatak, to ne znači automatski da ima problem s mobilnošću. Na izvođenje utječu i građa tijela, iskustvo i drugi faktori.

Iz preponskog u preponski sjed: mobilnost kukova

Neka dijete sjedne u preponski sjed, a zatim pokuša preći u isti položaj na drugoj strani. Zadatak ponoviti pet puta.

Ovim zadatkom posmatramo mobilnost kukova, koordinaciju i kontrolu trupa tokom promjene položaja.

Pokretljivost kukova, zajedno sa snagom i kontrolom okolne muskulature, važna je za izvođenje čučnjeva, iskoraka, trčanja i brojnih drugih aktivnosti.

Svijeća: orijentacija i kontrola tijela

Iz ležećeg položaja dijete podiže noge i kukove prema gore te pokušava zadržati položaj pet sekundi.

Ovaj zadatak zahtijeva kontrolu tijela, odgovarajuću snagu i sposobnost orijentacije u prostoru. Djeca trebaju imati priliku upoznavati različite položaje tijela jer tako razvijaju koordinaciju i svijest o vlastitom tijelu.

Most: mobilnost, snaga i kontrola pokreta

Dijete iz ležećeg položaja pokušava podići tijelo oslanjajući se na dlanove i stopala te kratko zadržati položaj.

Za uspješno izvođenje potrebna je mobilnost ramena i kičmenog stuba, ali i snaga mišića ruku, nogu i trupa.

Preskakanje štrika: koordinacija i ritam

Zamolite dijete da pokuša izvesti deset uzastopnih sunožnih preskoka preko štrika.

Ovaj naizgled jednostavan zadatak zahtijeva usklađivanje pokreta ruku i nogu, osjećaj za ritam te pravovremenost odraza i doskoka.

Dijete mora procijeniti kada štrik dolazi do podloge, kada treba skočiti i kako održavati ritam. Dijete koje nikada nije preskakalo štrik možda neće uspjeti iz prvog pokušaja, ali uz vježbanje može brzo napredovati.

Šta ako dijete ne može izvesti svih pet zadataka?

Prije svega, nema razloga za zabrinutost samo zato što dijete nije uspjelo izvesti neki od zadataka. Djeca se razlikuju po uzrastu, građi tijela, prethodnom iskustvu i razvijenosti pojedinih sposobnosti.

Mnogo je važnije posmatrati kako dijete izvodi pokret, šta mu predstavlja poteškoću i kako reaguje na učenje nego samo brojati uspješno završene zadatke.

Prvo razvoj, onda rezultat

Najvažnije je djeci omogućiti što više prilika za raznovrsno kretanje. Neka trče, skaču, penju se, preskaču prepreke, održavaju ravnotežu, kotrljaju se i uče nove pokrete.

Organizovani sport važan je dio motoričkog razvoja, ali ne bi trebao biti jedini oblik fizičke aktivnosti djeteta.

U prvoj epizodi serijala, “Kada dijete treba početi s treningom snage”, govorili smo o fazama motoričkog razvoja i važnosti stvaranja kvalitetnih temelja još od najranijeg djetinjstva. Upravo na tim temeljima dijete postepeno razvija sposobnosti potrebne za izvođenje sve složenijih pokreta.

Ne mora svako dijete postati šampion. Ali svako dijete zaslužuje priliku da razvije svoje motoričke sposobnosti.

Elmir Ćerimagić, master kineziologije i autor edukativnog koncepta Atletska ABCD-a