Edin Telalagić Tela objavio singl "Ništarija": Zvuk '90-ih krije zanimljivu poruku o današnjem društvu

U vremenu u kojem se mnogo toga oko nas mijenja, a ono što je do jučer izgledalo nedodirljivo danas više nije, pjesma kroz energiju, ironiju i emociju donosi suptilnu refleksiju o vremenu u kojem živimo, ali i o nama samima.

"Ništarija" nije politička pjesma u klasičnom smislu. Ipak, u njenim stihovima i karikaturalnim likovima nije teško prepoznati ponešto iz naše svakodnevice, lokalnog mentaliteta i odnosa prema uspjehu, statusu i moći. To je priča o ljudima koji ponekad visoko polete, povjeruju u vlastitu nedodirljivost i zaborave da su i moć i popularnost prolazne.

Ali "Ništarija" nije ni osuda. Više je refleksija, uz dozu humora i samoironije, o izborima koje pravimo, vrijednostima koje biramo i nekoj našoj ličnoj ideologiji prema kojoj pokušavamo živjeti. I pored izazova koji nas okružuju, pjesma u prvi plan stavlja ono dobro: sposobnost da se radujemo, volimo, stvaramo, smijemo sami sebi i nastavimo dalje.

Muzički, pjesma upravo zato ide drugim putem od težine tema koje se mogu pronaći između redova. Razdragana je, dinamična i mladalačka, sa energijom i senzibilitetom koji prizivaju zvuk devedesetih. Ispod te vedrine, međutim, ostaje emotivna nit, doza sjete i romantike koja pjesmi daje dodatnu dubinu. Taj spoj razigranosti i emocije možda najbolje oslikava i naš način života: sposobnost da se, uprkos svemu što nas okružuje, družimo, volimo, šalimo i pronalazimo razlog za optimizam.

Posebnu dimenziju projektu daje saradnja sa španskom ilustratoricom Irene Salamanca, koja je svijet "Ništarije" pretvorila u upečatljivu vizuelnu priču. Kroz ilustraciju i karikaturu, likovi iz pjesme postaju pomalo pretjerane verzije stvarnosti, dovoljno poznate da u njima možda prepoznamo nekoga oko sebe, ali i ponešto od sebe.

Upravo ta karikatura omogućava pjesmi da govori o ozbiljnijim temama: osmijeh i ironija postaju način posmatranja stvarnosti, a ne bježanja od nje.

Saradnja s Irene Salamanca ujedno predstavlja nastavak kreativnog razvoja autora, u kojem pjesma više nije samo zvuk. Muzika, tekst, ilustracija i vizuelni identitet zajedno grade jedan mali autorski svijet i ostavljaju publici prostor za vlastitu interpretaciju.