Bihaćki prečistač suočen s problemima, za sanaciju potrebno 16,5 miliona KM

Slijeganje tla i oštećenja infrastrukture, istek vodne dozvole, neevidentirana imovina i procijenjenih 16,5 miliona KM potrebnih za sanaciju doveli su do spora u Gradskom vijeću. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić upozorio je da bi postrojenje moglo biti zatvoreno, a neprečišćene otpadne vode iz više od 11.000 domaćinstava preusmjerene u Unu.

Odluka Gradskog vijeća Bihaća da 14. oktobra ne usvoji prijedlog evidentiranja postrojenja u poslovnim knjigama Grada izazvala je nove polemike o odgovornosti za njegovo dosadašnje stanje, upravljanju objektom i mogućnostima finansiranja neophodnih radova.

Dok dio vijećnika traži odgovore o okolnostima izgradnje i održavanja, Gradska uprava tvrdi da bez prethodnog knjiženja imovine ne može zakonito osigurati sredstva za kapitalnu sanaciju.

Postrojenje u Velhovu svečano je otvoreno 5. jula 2017. godine, u okviru projekta odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda u Bihaću. Izgradnja samog postrojenja koštala je 10,8 miliona eura, dok je vrijednost šireg projekta, koji je obuhvatao i druge dijelove kanalizacione infrastrukture, iznosila oko 25 miliona eura.

U realizaciji projekta učestvovali su Grad Bihać, Evropska unija, Njemačka razvojna banka KfW i druge institucije. Tadašnji gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić na otvaranju je istakao značaj investicije za razvoj grada i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti.

"Jednoga dana naša djeca će uživati u blagodatima i vrijednostima ovog projekta. Mi nismo ni svjesni problema koji se tiče kanalizacije i fekalija, dok se to ne desi u našem dvorištu ili kući. Zbog toga je ovo ogromna stvar za naš grad", izjavio je Fazlić.

Govoreći o značaju projekta za budućnost Bihaća, tada je poručio da se radi o novom poglavlju u razvoju Bihaća.

"Mi danas ne otvaramo samo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, već otvaramo novo poglavlje u razvoju našeg grada koji želi kroz turizam i promociju prirodnih ljepota osigurati privredni razvoj", kazao je tada gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

Tadašnji direktor Javnog preduzeća "Vodovod" Bihać Damir Felić postrojenje je opisao kao modernu građevinu opremljenu savremenom tehničko-tehnološkom opremom za prečišćavanje otpadnih voda. Tadašnja ambasadorica Njemačke u BiH Christiane Hohmann ukazala je na dugotrajnost realizacije projekta.

Gotovo deset godina kasnije, umjesto završne ocjene njegovih ekoloških rezultata, u prvi plan dolaze pitanja tehničke ispravnosti, načina upravljanja i mogućnosti nastavka rada.

Prema navodima Gradske uprave, tokom 2023. i 2024. godine utvrđene su geomehaničke promjene na lokalitetu Velhovo, odnosno slijeganje tla koje ugrožava infrastrukturu i pristupnu kanalizacionu mrežu. Za sanaciju i rekonstrukciju procijenjeno je da je potrebno 16,5 miliona KM.

Grad je planirao sredstva za izradu glavnog projekta sanacije, ali je tokom revizije ukazano da postrojenje nije evidentirano kao imovina u poslovnim knjigama Grada Bihaća. Zbog toga je Gradsko vijeće razmatralo prijedlog odluke o njegovom unosu u glavnu i pomoćnu knjigu osnovnih sredstava.

Na sjednici Gradskog vijeća Hasan Fatkić osporio je način na koji se problem rješava, postavljajući pitanje zašto postrojenje nije ranije predato javnom preduzeću na upravljanje i održavanje.

Pozivajući se na ugovor o pružanju javnih vodnih usluga na području Grada Bihaća, prema kojem novoizgrađene objekte treba predati javnom preduzeću u roku od šest mjeseci od izgradnje, Fatkić je ukazao na činjenicu da postrojenje, prema njegovim navodima, nije predato JP "Vodovod" Bihać.

"Prošlo je 10 godina. Znamo da je Grad Bihać i gradonačelnik Šuhret Fazlić u julu 2017. godine pustio u rad postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a isto nije predato na upravljanje javnom preduzeću, zbog čega se postavlja pitanje da li poštujemo sami svoje odluke. Po ovome, ne", kazao je Fatkić.

Posebno je problematizirao okolnosti u kojima se sada traži evidentiranje objekta, ističući da se istovremeno govori o ozbiljnim kvarovima, potrebi za višemilionskom sanacijom i isteku vodne dozvole.

"Pitam se čija je to onda bila imovina koja je sada procijenjena na 18,5 miliona maraka, gdje je bila, gdje se knjižila, gdje se računala amortizacija i sve ostalo?", upitao je Fatkić.

Prema njegovim riječima, procjena vrijednosti postrojenja na dan 31. januara 2026. godine iznosila je 18,5 miliona KM, na osnovu procjene Centra za vještačenje i procjenjivanje iz Banje Luke. Zatražio je pojašnjenje zašto ranije nije bilo moguće utvrditi vrijednost objekta na osnovu dokumentacije o njegovoj izgradnji i finansiranju.

Fatkić je otvorio i pitanje vodne dozvole, navodeći da je prethodna izdata 17. augusta 2021. godine na period od pet godina te da joj je važenje isteklo 17. augusta 2026. godine, a nova nije izdata.

"Za sanaciju je potrebno novih 16,5 miliona KM. Ko će plaćati novi kredit za sanaciju? Najvjerovatnije građani koji su dali podršku Gradskoj većini da upravlja njihovim novcem", pojasnio je vijećnik Fatkić.

Upozorio je i na sigurnost zaposlenih, tvrdeći da je postrojenje na pojedinim mjestima potonulo i do jednog metra.

"Također, želim upozoriti da je na ovom postrojenju opasno i rizično raditi, jer je postrojenje potonulo i do metar. Gospodo draga, kako se ti ljudi tamo osjećaju, ne znam", kazao je Fatkić.

Njegovi navodi otvorili su pitanja koja zahtijevaju provjeru kroz tehničku i finansijsku dokumentaciju, kao i odgovore institucija koje su učestvovale u izgradnji, korištenju i održavanju postrojenja.

Dan nakon sjednice Gradskog vijeća, 15. oktobra, u Gradskoj upravi održana je vanredna konferencija za medije na kojoj su se, osim gradonačelnika Elvedina Sedića, obratile pomoćnica gradonačelnika za upravljanje razvojem i komunalne djelatnosti Vildana Zulić te pomoćnica za finansije i privredu Jasmina Ćoralić.

Sedić je neusvajanje prijedloga odluke ocijenio "apsolutno neshvatljivim", ističući da je knjiženje postrojenja preduslov za pokretanje neophodne sanacije i investiciono održavanje objekta.

"Za mene je neshvatljivo da je Gradsko vijeće Bihaća, koje je pokrenulo cijelu priču o KfW projektu i kao osnivač Javnog preduzeća Vodovod, blokiralo cijeli proces. S obzirom na to da ne možemo ići u sanaciju i ne možemo investiciono održavati objekat, morat ćemo obustaviti njegov rad", kazao je Sedić.

Upozorio je da bi posljedice eventualnog zatvaranja postrojenja bile dalekosežne, posebno zbog broja domaćinstava čije se otpadne vode trenutno usmjeravaju prema njemu.

"To znači da se otpadne vode iz više od 11.000 priključenih domaćinstava neće moći usmjeravati u postrojenje. Dakle, rad postrojenja ćemo morati obustaviti i zatvoriti ga, te nažalost te fekalne vode preusmjeriti u Unu, što je ekološki problem ogromnih razmjera", izjavio je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

On je ukazao i na pitanje statusa zaposlenih u slučaju zatvaranja postrojenja, navodeći da bi se moralo riješiti gdje bi i na koji način nastavili raditi.

Njegovo upozorenje odnosi se na mogući scenario u slučaju da se ne osiguraju sredstva za potrebne intervencije. Odluka o knjiženju sama po sebi ne rješava sve tehničke probleme, ali bi, prema stavu Gradske uprave, omogućila stvaranje pravnog i finansijskog osnova za naredne korake.

Pomoćnica gradonačelnika za finansije i privredu Jasmina Ćoralić pojasnila je da neevidentiranje postrojenja u poslovnim knjigama ograničava mogućnost finansiranja kapitalnih radova iz gradskog budžeta.

"Dok god objekat finansijski ne postoji u knjigama Grada, iz budžeta se zakonski ne smije platiti nijedna marka za investiciono održavanje, popravku ili modernizaciju", kazala je Ćoralić.

Ona je ocijenila da je odbijanjem prijedloga odluke Gradsko vijeće onemogućilo Službu za finansije da postupi u skladu sa zakonskim obavezama.

"Odbijanjem ove odluke, Vijeće je direktno zavezalo ruke našoj Službi za finansije. Onemogućeni smo da postupimo u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji. Ovakav potez gradskih vijećnika vjerovatno će usloviti i ponovni negativni revizorski izvještaj, što naravno ruši finansijski rejting Grada Bihaća kod banaka i međunarodnih organizacija", izjavila je Ćoralić.

Prema objašnjenju Gradske uprave, evidentiranje postrojenja predstavlja preduslov za izdvajanje sredstava za kapitalnu sanaciju, dok su dosadašnje manje intervencije, kako je navedeno, finansirane kroz tekuće održavanje.

Pomoćnica gradonačelnika Vildana Zulić detaljnije je obrazložila hronologiju utvrđivanja problema i aktivnosti koje je Grad pokrenuo radi pripreme sanacije.

"U toku 2023. i 2024. godine došli smo do saznanja o geomehaničkim promjenama – konkretnije tonjenju infrastrukture. Već u prošlogodišnjem budžetu planirana su sredstva za izradu glavnog projekta sanacije, kada nam je revizijskim izvještajem ukazano da postrojenje kao imovina uopće nije upisano u poslovne knjige Grada Bihaća. Onda su planirana i sredstva za izradu elaborata o procjeni vrijednosti postrojenja, što je isto tako neophodno za rješavanje ovog problema", kazala je Zulić.

Njeno obraćanje ukazuje na dva paralelna problema: tehničko stanje infrastrukture, koje zahtijeva projektovanu sanaciju, i administrativno-finansijski status objekta, bez čijeg rješavanja Grad, prema vlastitom tumačenju propisa, ne može pristupiti kapitalnim ulaganjima.

Procijenjenih 16,5 miliona KM za sanaciju dodatno naglašava razmjere problema. Riječ je o iznosu koji zahtijeva jasno utvrđen plan radova, izvore finansiranja i odgovornost za realizaciju, posebno imajući u vidu da je izgradnja postrojenja već finansirana značajnim sredstvima javnih i međunarodnih institucija.

Nakon sjednice Gradskog vijeća, Sedić je zatražio hitno sazivanje Kolegija i vanredne sjednice Vijeća, na kojoj bi se ponovo razmatralo knjiženje postrojenja.

U središtu spora tako ostaje pitanje kako omogućiti sanaciju infrastrukture, a istovremeno razjasniti okolnosti zbog kojih postrojenje nije ranije evidentirano u poslovnim knjigama i predato javnom preduzeću na upravljanje.

S jedne strane, Gradska uprava upozorava da bi bez ulaganja moglo doći do obustave rada i ozbiljnih posljedica po rijeku Unu. S druge strane, Fatkić i dio vijećnika traže odgovore o upravljanju, dokumentaciji, vodnoj dozvoli i mogućoj finansijskoj odgovornosti.

Za konačno razrješenje slučaja bit će potrebni provjerljivi podaci o tehničkom stanju postrojenja, uzrocima slijeganja tla, dosadašnjim troškovima održavanja, statusu vodne dozvole i obavezama svih uključenih institucija.

Gotovo deset godina nakon svečanog otvaranja, postrojenje u Velhovu ponovo je pred ključnim ispitom. Ovoga puta nije riječ samo o njegovoj tehničkoj funkcionalnosti nego i o sposobnosti lokalnih institucija da osiguraju transparentno upravljanje javnom infrastrukturom, odgovorno trošenje budžetskog novca i zaštitu rijeke Une, zbog čega je projekat i pokrenut.