Stanovnicima okupiranog grada u Ukrajini prijeti zima gladi i bolesti

Oleški je prije rata imao oko 24.000 stanovnika, a danas ih je, prema navodima iz teksta, manje od 2.000. Grad je ruska vojska zauzela prvog dana invazije na Ukrajinu 2022. godine, a dodatno je razoren u junu 2023. nakon urušavanja brane Kahovka, kada su poplavne vode prekrile grad i usmrtile stotine stanovnika.

Jedna 40-godišnja bivša frizerka, koja je u augustu pobjegla iz grada i za Associated Press govorila anonimno iz sigurnosnih razloga, opisala je bijeg putem koji stanovnici zovu "cesta smrti". Hodala je 20 kilometara djelimično miniranom cestom do sela Radensk, strahujući da bi joj "svaki korak mogao biti posljednji".

"U Oleškiju nije ostalo ništa. Nema hrane, zaliha, medicinske njege, nikakve pomoći", rekla je ona. Drugi stanovnik, koji je pobjegao u Mariupolj pod ruskom kontrolom, rekao je:

"Nemoguće je živjeti u Oleškiju, tamo više nema života".

Obje strane se međusobno optužuju za katastrofu. Rusija tvrdi da Ukrajina namjerno blokira isporuke i evakuacije, dok Kijev navodi da Moskva civile praktično drži kao taoce. Ukrajina je više puta tražila lokalni prekid vatre radi evakuacije, ali dogovor nije postignut.

Ured UN-a za ljudska prava saopćio je da je posljednja redovna isporuka hrane cestom bila 26. maja, te da bolnica u Oleškiju nema lijekove i osnovne zalihe. Prema Tetiani Hasanenko, prognanoj šefici ukrajinske vojne administracije grada, u podrumu bolnice nalazi se još 100 tijela.

Papa Lav XIV je u telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom pozvao na prekid vatre kako bi se omogućila dostava hrane i lijekova te sigurna evakuacija civila, saopćio je Vatikan. Kremlj je naveo da je Putin izrazio spremnost na saradnju.

Ukrajinska 34. odvojena brigada marinaca navodi da dronovima preko Dnjepra šalje pakete hrane, higijenske potrepštine i lijekove, uključujući inzulin. Poručnik Yevhen Voronetskyi rekao je da te isporuke nisu dovoljne za zimu, već da ljudima pomognu da skupe snagu, spakuju stvari i pokušaju napustiti Oleški.