Njemački Bundestag usvojio ranu penziju, država će djeci mjesečno davati 10 eura

Prema pisanju njemačkog dnevnika Tagesschau, rana penzija je, po zamisli Vlade Njemačke, jedan od dijelova plana da se penziona štednja učini održivom. Uvođenje su dogovorile vladajuće stranke CDU/CSU i SPD. Odbor za finansije je usvojio nacrt zakona, a Bundestag ga je danas izglasao. Nacrt velike penzione reforme još nije predstavljen.

Pravo na novac imaju djeca rođena 2020. ili kasnije, koja su prijavljena u Njemačkoj. Od šeste godine do punoljetnosti dobijat će 10 eura (19,56 KM) mjesečno, a novac se ulaže na tržište kapitala.

Šta moraju uraditi roditelji

Roditelji kod pružaoca usluga po izboru, na primjer investicijskog fonda, otvaraju certificirani standardni investicijski račun na ime djeteta. Račun funkcioniše slično običnom štednom planu.

Prema njemačkom Ministarstvu finansija, pravo na novac provjerava se digitalno. Podaci se porede sa Saveznim centralnim uredom za poreze, na osnovu poreznog identifikacionog broja djeteta. Novac se uplaćuje direktno na račun svaka tri mjeseca, za protekli period.

Ako roditelji ne otvore račun, država 10 eura mjesečno ulaže u poseban fond kojim upravlja Njemačka centralna banka (Bundesbank). Nakon izmjene u Odboru za finansije, taj novac smije se ulagati samo u široko raspoređene globalne dionice ili fondove dionica. Cilj je da se dugoročno prikupi što veća penziona ušteđevina. Prinos nije garantovan, a država ne nadoknađuje eventualne gubitke.

Roditelji i bake i djedovi mogu dodati novac

Roditelji, bake i djedovi ili drugi mogu državni doprinos dopuniti vlastitim uplatama. Po djetetu mogu uplatiti do 6.840 eura (13.377 KM) godišnje, odnosno 570 eura (1.114 KM) mjesečno.

Nakon 18. godine mladi mogu sami nastaviti uplaćivati na račun do penzionisanja. Mogu ga i prebaciti na drugi certificirani ugovor o penzionoj štednji. Tako se rana penzija nadovezuje na privatnu penzionu štednju koju država podstiče.

Koliko se može uštedjeti

Ministarstvo finansija napravilo je modelni izračun uz pretpostavljeni prinos od sedam posto godišnje. Prema njemu, samo od državnih uplata do 18. rođendana bilo bi prikupljeno oko 2.200 eura (4.300 KM). Do 65. godine bilo bi to oko 53.000 eura ( 103.660 KM), ako se novac nakon punoljetnosti nastavi ulagati bez dodatnih uplata.

To su samo pretpostavke: prinos nije garantovan, a iznosi su nominalni i ne uzimaju u obzir inflaciju ni kasnije oporezivanje.

Novac je namijenjen isključivo penzionoj štednji. Ne smije se založiti, prodati niti zaplijeniti, a isplata u obliku penzije u pravilu je predviđena tek od 65. godine. Državne uplate i prihodi od njih nisu oporezivi dok traje štednja. Porez se plaća tek na kasnije isplate u starosti.

Koliko će koštati

Država za 2027. godinu računa s troškovima od 198 miliona eura (387,25 miliona KM). Svake godine pravo dobija nova generacija djece, pa bi troškovi do 2030. trebali porasti na 411 miliona eura (803,85 miliona KM), uz administrativne troškove. Budžetski odbor Bundestaga za period od 2027. do 2030. računa s ukupno oko 1,2 milijarde eura (2,35 milijardi KM).

Da bi zakon stupio na snagu, mora ga odobriti i Bundesrat. Prema nacrtu, zakon bi trebao stupiti na snagu 1. januara 2027. godine. Mjesečni doprinos od 10 eura primjenjivao bi se retroaktivno od 1. januara 2026. godine.

Sličnu mjeru planira i susjedna Austrija, čija vlada od 2027. godine namjerava uvesti "Depozit za budućnost" s jednokratnim podsticajem od 500 eura (977 KM) za svako novorođeno dijete, bez obzira na državljanstvo.

No, ovaj austrijski model već se suočava s kritikama da pogoduje bogatijima koji mogu uplaćivati dodatna sredstva, dok iz tamošnjeg ministarstva finansija upozoravaju na neizvjesno finansiranje i mogućnost odgađanja primjene.