Hrvatska članicama EU poslala osam zahtjeva koje Crna Gora mora ispuniti za članstvo: Traži se i brod "Jadran"

"Ti zahtjevi su ograničeni, jasno definisani i ostvarivi", navodi se u dokumentu, uz poruku da Hrvatska nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne ga opstruirati. Kako se dodaje, opipljiv napredak u rješavanju ovih pitanja omogućio bi Hrvatskoj da podrži zaključivanje crnogorskih pristupnih pregovora i, na kraju, ratifikaciju Ugovora o pristupanju.

Zagreb navodi da je potrebno riješiti nekoliko otvorenih pitanja koja proizlaze iz učešća Crne Gore u vojnoj agresiji na Hrvatsku.

"Hrvatska iskreno želi okrenuti stranicu tog bolnog poglavlja zajedničke historije i izgraditi odnose s Crnom Gorom okrenute budućnosti. Ipak, uzajamno povjerenje te istinsko i trajno pomirenje ne mogu se izgraditi bez rješavanja tih pitanja", stoji u dokumentu.

Dodaje se i da su "neočekivani jednostrani potezi crnogorskih vlasti" ponovo raspirili historijske tenzije i zategnuli bilateralne odnose, čime je dovedena u pitanje široka politička podrška pristupanju Crne Gore u Hrvatskoj.

Hrvatska je Crnoj Gori još krajem 2023. godine poslala nezvanični dokument s otvorenim pitanjima, koji je dostavljen i svim članicama EU te Evropskoj komisiji. Uprkos diplomatskom angažmanu koji je uslijedio, nijedno pitanje do danas nije riješeno. Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), a dva na poglavlje 31 (Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Logor Morinj i bazen u Kotoru

Prvi zahtjev odnosi se na naknadu štete za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj, u kojem je od oktobra 1991. do augusta 1992. godine bilo zatočeno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.

Drugi zahtjev tiče se spomen-ploče postavljene 2022. godine u bivšem logoru. Hrvatska traži da ostane trajno vidljiva, jer je oko nje postavljen metalni okvir za pomični pano kojim se ploča može prekriti i otkrivati samo tokom zvaničnih komemoracija. Nedugo nakon postavljanja ploče smijenjena su dva crnogorska ministra uključena u inicijativu vezanu za Morinj, a treći je u znak protesta podnio ostavku.

Treći zahtjev je preimenovanje opštinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, nekadašnjeg stražara u logoru Morinj. Hrvatski klubovi zbog toga odbijaju igrati na tom bazenu, a hrvatska reprezentacija je prijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa 2025. godine, koji je izbjegnut premještanjem njenih utakmica u Budvu.

Nestali, ratni zločini i imovina

Četvrtim zahtjevom traži se puna saradnja crnogorskih institucija u utvrđivanju sudbine 14 hrvatskih državljana nestalih početkom 1990-ih, uključujući razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija i pristup svim arhivima.

Peti zahtjev odnosi se na procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući i one po komandnoj odgovornosti, po kojoj do danas nije izrečena nijedna presuda. U slučaju Morinj četvorica pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) pravosnažno su osuđena na ukupno 12 godina zatvora, ali presude nisu obuhvatile zločine nad zatočenim civilima.

Šesti zahtjev tiče se imovinskih sporova s početka 1990-ih, uključujući 51 porodicu iz Tivta i druge iz Boke kotorske, čiji zahtjevi nisu riješeni uprkos pravosnažnim presudama ili dugotrajnim sudskim postupcima. Zagreb upozorava da je nekim bivšim vlasnicima, uglavnom pripadnicima albanske manjine, imovina vraćena, što otvara pitanje nejednakog tretmana.

Brod "Jadran" i granica

Sedmim zahtjevom Hrvatska traži povrat školskog broda "Jadran", koji je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a u Crnoj Gori se 1991. godine zatekao isključivo zbog remonta. Zagreb smatra da mu brod pripada prema Sporazumu o pitanjima sukcesije iz 2001. godine. U dokumentu se navodi i da Crna Gora zadržava vojnu opremu bivše Jugoslavije oduzetu Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na 2,7 milijardi dolara.

Osmi zahtjev odnosi se na nastavak dijaloga o razgraničenju. Hrvatska očekuje da Crna Gora potvrdi poštivanje nekadašnje međurepubličke kopnene granice, u skladu s načelom "uti possidetis juris" koje je potvrdila Badinterova komisija. Prema dokumentu, stručnjaci su utvrdili da odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara te da se mogu riješiti tokom demarkacije nakon potpisivanja ugovora o kopnenoj granici. Nakon toga Hrvatska bi bila spremna sazvati redovne sastanke komisija za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova.