Konaković zasuo Washington pismima: 15 adresa, jedna meta, Milorad Dodik

U njima ukazuje na odluku Ustavnog suda BiH o lobiranju novcem Republike Srpske i traži da američke institucije ispitaju aktivnosti RS-a u SAD-u, uključujući moguće sankcije Miloradu Dodiku.

Pisma datirana 12. oktobra, u koja je Klix.ba imao uvid, upućena su državnom sekretaru Marcu Rubiju, ministru finansija Scottu Bessentu i državnom tužiocu Toddu Blancheu. Preostalih 12 pisama poslano je predsjednicima i najvišim članovima manjine (ranking members) po tri odbora u Senatu i Predstavničkom domu Kongresa.

U Senatu su pisma dobili Chuck Grassley i Richard Durbin iz Odbora za pravosuđe, James Risch i Jeanne Shaheen iz Odbora za vanjske odnose te Tim Scott i Elizabeth Warren iz Odbora za bankarstvo. U Predstavničkom domu pisma su upućena Jimu Jordanu i Jamieju Raskinu iz Odbora za pravosuđe, Brianu Mastu i Gregoryju Meeksu iz Odbora za vanjske poslove te Frenchu Hillu i Maxine Waters iz Odbora za finansijske usluge.

Odluka o lobiranju za nezavisnost RS-a

U središtu svih pisama je odluka Ustavnog suda BiH U-10/26, koju je Konaković priložio uz svako pismo. Predmet se, između ostalog, odnosio na ugovor o lobiranju koji je Predstavništvo Republike Srpske u Beču zaključilo s kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., na čijem je čelu Ari Ben-Menashe. Kako se navodi u pismima, među izričito navedenim ciljevima tog angažmana bila je nezavisnost Republike Srpske od BiH.

Konaković u pismima izdvaja tri zaključka Ustavnog suda. Javna sredstva RS-a ne mogu se koristiti za finansiranje lobiranja čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH ili obavezujućim odlukama institucija BiH i Ustavnog suda. Sud je zabranio daljnja plaćanja po spornom ugovoru i tu zabranu proširio na druge slične aranžmane s neustavnim ciljevima. Obaveza važi za vlasti RS-a, odgovorne zvaničnike i predstavništva u inostranstvu, a Sud je ponovio da Republika Srpska nema suverenitet ni pravo na teritorijalnu secesiju.

Ministar navodi da značaj odluke nadilazi jedan ugovor jer otvara pitanje da li i drugi aranžmani u SAD-u koje finansira RS, direktno ili indirektno, imaju slične ciljeve.

LaCivita i Blair, Trump i FARA registar

Konaković se u pismima poziva i na nedavne medijske izvještaje o Chrisu LaCiviti i Jamesu Blairu, poznatim američkim političkim konsultantima, koji su navodno angažovani i plaćeni za savjetodavni rad za proruske vlasti RS-a. U pismu Rubiju ih opisuje kao političke savjetnike predsjednika Donalda Trumpa i navodi da se Trump lično javno oglasio o toj kontroverzi. Ministar istovremeno pojašnjava da ti angažmani nisu dio ugovora koji je razmatrao Ustavni sud.

Kako navodi, javno dostupni podaci iz američkog registra stranih agenata (FARA) pokazuju da su vlasti RS-a angažovale firme iz SAD-a za lobiranje i odnose s vladom. U pismu Blancheu kao primjer navodi kompaniju Continental Strategy LLC, čiji javno podneseni ugovor RS označava kao klijenta.

Od Bessenta traži provjeru sankcija za Dodika

Najkonkretniji zahtjev upućen je ministru finansija Bessentu. Konaković ga podsjeća da su mu 27. marta 2026. godine, zajedno s Rubiom, pisali senatori i kongresmeni iz obje stranke u vezi s Dodikom i njegovim saradnicima. Tada su zaključili da korištenje vlasti RS-a za usmjeravanje lobista ka nezavisnosti entiteta predstavlja aktivnost za koju se mogu uvesti sankcije prema članu 8335 Zakona o odbrani SAD-a (NDAA) za fiskalnu 2026. godinu.

Prema Konakovićevim riječima, odluka Ustavnog suda sada je autoritativna potvrda da je novac RS-a korišten za lobiranje za cilj nespojiv s ustavnim poretkom BiH. Zato BiH traži da Ministarstvo finansija i Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) preispitaju ispunjavaju li Dodik i drugi zvaničnici, subjekti ili osobe koje su finansirale ili usmjeravale takve aktivnosti kriterije za sankcije prema članu 8335 ili drugim američkim propisima.

Od Ministarstva pravde traži provjeru registracija

Od državnog tužioca Blanchea Konaković traži da Ministarstvo pravde, uključujući FARA odjel Odsjeka za nacionalnu sigurnost, razmotri lobističke i konsultantske aranžmane koje u SAD-u finansiraju vlasti RS-a. Provjera bi, kako navodi, trebala utvrditi da li prijave tačno odražavaju strane nalogodavce, posrednike, obim aktivnosti, plaćanja i uključene osobe.

U ovom pismu ministar naglašava da odluka Ustavnog suda ne odlučuje ni o jednom pitanju prema američkom pravu. Dodaje da BiH poštuje nezavisnost Ministarstva pravde i ne želi prejudicirati ishod bilo kakve provjere. Prema njegovim riječima, korištenje velikih javnih sredstava za sticanje političkog uticaja u SAD-u nije samo pitanje transparentnosti nego ima i potencijalnu dimenziju nacionalne sigurnosti.

Rubiju i o ruskom gasu

Pismo Rubiju jedino se bavi i energetikom. Konaković podsjeća da je 24. februara 2026. godine, na poziv Vijeća za energetsku dominaciju SAD-a, učestvovao na Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja gasom u Washingtonu. Domaćini su bili ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright. BiH se tada pridružila zajedničkoj izjavi o sigurnosti snabdijevanja gasom u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

Ministar navodi da je Južna plinska interkonekcija s Hrvatskom najvažniji praktični izraz tog strateškog smjera. Kao suprotnost tome izdvaja Dodikovu najavu od 10. oktobra da vlasti RS-a namjeravaju oživjeti planove za novi gasovod kroz Srbiju, namijenjen isključivo ruskom gasu. Prema Konakoviću, to bi zadržalo ili produbilo ovisnost BiH o ruskoj energiji upravo kada je saradnja sa SAD-om usmjerena na diverzifikaciju.

Od Rubija traži da SAD posebnu pažnju posvete korištenju novca RS-a za lobiranje u Americi, posebno kada bi te aktivnosti mogle služiti ciljevima suprotnim ustavnom poretku BiH ili interesima struktura bliskih Moskvi.

Odborima u Kongresu prilagođena pisma

Pisma članovima Kongresa uglavnom imaju isti sadržaj, ali su prilagođena nadležnosti odbora. Odborima za pravosuđe ministar predlaže da u okviru nadzora nad Ministarstvom pravde provjere ima li FARA odjel dovoljno informacija za ocjenu poštivanja propisa o registraciji. Odbore za bankarstvo i finansijske usluge poziva da prate da li Ministarstvo finansija i OFAC u potpunosti procjenjuju osobe i finansijske tokove povezane s aktivnostima RS-a. Pri tome navodi član 8335 i izvršnu naredbu 14033, izmijenjenu naredbom 14140, koja se odnosi na Zapadni Balkan.

Odborima za vanjske poslove Konaković predlaže da se odluka predstavi i ostalim članovima u okviru rada na Zapadnom Balkanu, regionalnoj sigurnosti i stranom uticaju. U pismima Durbinu i Shaheen podsjeća na njihovu nedavnu zajedničku posjetu BiH, a Shaheen se zahvaljuje i na radu na zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.

U većini pisama ministar opisuje Dodika kao bivšeg predsjednika RS-a koji je osuđen i kojem je zabranjeno obavljanje političkih funkcija, ali i dalje ima značajan politički uticaj. Ističe njegove dugogodišnje i javno dokumentovane veze s Vladimirom Putinom i Kremljom. Sva pisma završavaju podsjećanjem da su SAD više od tri decenije ključni strateški partner BiH i da je američko vodstvo bilo presudno za Dejtonski mirovni sporazum.