Federaciju vežu rokovi, državu ništa: Da li su Dodikove najave prijetnja da će nam se ponoviti 2010. ili 2018. godina

Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je tokom 2023. godine nametnuo izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje su ograničile formiranje nove Vlade FBiH i političkim predstavnicima "zaprijetile" prijevremenim izborima ako se to ne dogodi u predviđenom roku.

Ipak, do takvih nametanja nije došlo kada je u pitanju formiranje državne vlasti, odnosno Vijeća ministara, pa politički lideri ne moraju nigdje žuriti i imaju sve vrijeme ovog svijeta da je oforme.

Oni koji najviše zatežu obično dolaze iz Republike Srpske, a prema najavama tako će biti i ovog puta. Državni ministar Staša Košarac, koji dolazi iz SNSD-a, već je najavio da će Vijeće ministara biti oformljeno onda "kada to odluči Milorad Dodik". Dodik je već najavio i da je željan osvete prema SDA jer su oni, prema njegovom mišljenju, "ukrali" SNSD-u godinu i pol mandata kada je Zoran Tegeltija trebao biti predsjedavajući Vijeća ministara.

Da će SNSD zatezati sa probosanskim strankama pokazuje i činjenica da je Dodik od izbora dogovorio sastanak samo sa HDZ-om.

Koliko smo ranije čekali na Vijeće ministara

Prethodna državna vlast oformljena je u rekordnom roku jer su se Trojka, HDZ i SNSD sve dogovorili i zaključili izbor državnih ministara već u januaru, odnosno svega tri mjeseca nakon izbora.

Ipak, prema svemu sudeći, čini se da bismo se ovaj put mogli vratiti u mračnije vrijeme, a vrijedi istaći kako politički lideri za to ne bi platili nikakve penale. Iako zakon predviđa rokove za formiranje državne vlasti, u praksi ne postoje nikakvi mehanizmi koji bi političare kaznili ako se to ne desi.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je, prema Zakonu o Vijeću ministara, dužno da u roku od 15 dana od konstituisanja Predstavničkog doma predložiti mandatara za državnu vlast. On potom ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike. Cijeli proces bi zakonski trebao biti okončan u roku od 70 dana od konstituiranja Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, historija političkih dešavanja u BiH nas je naučila da nikad tako ne bude.

Koliko smo do sada čekali

Ako pogledamo 20 posljednjih godina, odnosno pet posljednjih izbornih ciklusa, ne računajući ovaj, najduže se na formiranje državne vlasti čekalo poslije izbora 2010. godine - čak 495 dana. Iako su izbori održani 3. oktobra 2010. Vjekoslav Bevanda je izglasan za mandatara tek u januaru 2012. godine, a vlada je formirana mjesec kasnije. Gotovo identična situacija je viđena poslije izbora 2018. godine. Zoran Tegeltija je potvrđen za predsjedavajućeg tek u decembru 2019., a pred samu novu 2020. godinu je oformljena vlada.

Daleko bržim dogovorima smo svjedočili poslije izbora 2006., 2014. i 2022. kada su Nikola Špirić, Denis Zvizdić i Borjana Krišto najdalje u roku od 170 dana završili posao oko imenovanja i potvrde ministara.

Šta su bili problemi 2010. i 2018.?

Nakon izbora 2010. godine građani su gotovo godinu i pol dana čekali na novu državnu vlast zato što se koalicioni partneri nisu mogli dogovoriti oko hrvatskih pozicija u vlasti. Prema riječima tadašnjeg lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije, HDZ je želio sve hrvatske pozicije u vlasti, dok je koalicija okupljena oko SDP-a, poznata kao "Platforma", željela svoje pozicije. Problem je bio i izbor predsjedavajućeg jer je tu poziciju želio upravo Lagumdžija, ali na kraju je na to mjesto zasjeo Vjekoslav Bevanda. HDZ-u je također problem bio i Željko Komšić za kojeg su govorili da nije legitimni predstavnik Hrvata, a trebao je potvrditi Vijeće ministara.

Problem formiranja Vijeća ministara nakon izbora 2018. je bio spor oko NATO-a, tačnije oko slanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) u Brisel.

Ministri vanjskih poslova NATO-a su u decembru 2018. odobrili BiH da podnese prvi Godišnji nacionalni program u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP). SDA je insistirala da se taj dokument pošalje, a Milorad Dodik je to odbijao. Zbog Dodikovog veta BiH nije dostavila ANP, a to pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon izbora 2018.

Izlaz je nađen u dokumentu drugog naziva. Predsjedništvo BiH je 19. novembra 2019. imenovalo Zorana Tegeltiju za mandatara i usvojilo dokument "Program reformi BiH", uz odluku da on ide u NATO dan nakon što Predstavnički dom potvrdi predsjedavajućeg i ministre. Dakle, slanje dokumenta je bilo direktno uslovljeno formiranjem vlasti. Predstavnički dom je Tegeltiju potvrdio 5. decembra 2019., a Program reformi je dostavljen u sjedište NATO-a 23. decembra 2019., istog dana kada su potvrđeni ministri.

Dvije strane su tada isti dokument tumačile potpuno različito. Dodik je tvrdio da Program reformi ne znači aktiviranje bilo čega, dok je Željko Komšić govorio da je BiH u MAP-u i da to ništa ne može promijeniti.

Šta bi mogli biti problemi sad?

Ako sagledamo trenutnu političku situaciju u BiH, postoje brojne nesuglasice između HDZ-a, SNSD-a i probosanskih stranaka i teško je reći šta bi mogao biti najveći kamen spoticanja.

SNSD već duže vrijeme blokira evropski put Bosne i Hercegovine ne želeći usvajati neke od ključnih zakona. Dodik je u nekoliko navrata govorio kako od nastavka puta u EU nema ništa zbog čega neki politički lideri iz Federacije BiH smatraju kako on ne bi trebao ni u kojem slučaju biti partner.

Upravo to bi trebala biti glavna prepreka u dogovoru bilo koje probosanske stranke sa SNSD-om. S druge strane, HDZ je već nakon izborne noći najavio da će nastaviti insistirati na promjeni izbornog zakona.

To bi trebao biti samo dio prepreka između onih koji budu pokušali da dogovore novu državnu vlast sa SNSD-om i HDZ-om. U svakom slučaju, u narednim danima bismo trebali dobiti jasniju sliku o tome ko će biti partner ili partneri koji će pregovarati s ove dvije strane iz probosanskih stranaka i koliko vremena bi mogli oduzeti najteža pregovaračka pitanja.