Američki milijarder smatra da će samo dvije vrste ljudi uspjeti u eri umjetne inteligencije
Prema njegovim riječima, dugoročnu sigurnost posla imat će samo dvije kategorije ljudi: oni sa stručnim i zanatskim zanimanjima te neurodivergentne osobe, ljudi čiji mozak obrađuje informacije na drugačiji način, poput osoba s ADHD-om, autizmom ili disleksijom, piše poslovni list Fortune.
Dok su zanatska zanimanja poput električara i vodoinstalatera teško automatizirana, a potražnja za njima raste usljed izgradnje ogromnih podatkovnih centara, Karpova druga kategorija odražava njegovo lično iskustvo s disleksijom. On smatra da je drugačiji način razmišljanja ključna prednost u svijetu kojim dominira umjetna inteligencija.
"Prednost će imati ljudi koji razmišljaju drugačije, preuzimaju rizike i vide stvari iz nekog drugog ugla, stvarajući nešto potpuno jedinstveno", smatra Karp.
Ovaj stav potvrđuju i globalna istraživanja. Analitička kuća Gartner predviđa da će do 2027. godine petina prodajnih timova u kompanijama s liste Fortune 500 aktivno zapošljavati neurodivergentne osobe. Palantir je u tu svrhu pokrenuo i poseban program obuke, ističući da takvi pojedinci imaju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti tehnologije.
Karp, koji posjeduje doktorat iz filozofije njemačkog Univerziteta Goethe, istovremeno sumnja u tradicionalno visoko obrazovanje u eri umjetne inteligencije. Očekuje da će umjetna inteligencija prvo uništiti poslove u humanističkim naukama i da sama diploma fakulteta više ne garantuje uspjeh.
Zbog toga je Palantir pokrenuo i program stipendiranja pod nazivom Meritocracy Fellowship, namijenjen srednjoškolcima koji ne žele ići na fakultet. Program nudi mjesečnu stipendiju od 5.400 dolara (9.400 KM), uz poruku: "Zaobiđite dugove, uštedite godine života i steknite diplomu u Palantiru", uz mogućnost stalnog zaposlenja.
Međutim, nisu svi tehnološki lideri saglasni s Karpovim stavom o potpunom smanjenju važnosti fakulteta.
Glavna naučnica u Microsoftu Jaime Teevan i suosnivačica kompanije za umjetnu inteligenciju Anthropic Daniela Amodei smatraju da su društvene i humanističke nauke važnije nego ikada. One su istakle da kritičko razmišljanje, fleksibilnost, emocionalna inteligencija i komunikacijske vještine predstavljaju upravo one ljudske osobine koje umjetna inteligencija ne može tako lako zamijeniti, piše Fortune.