Trump ide u sukob sa evropskim saveznicima: Uveo sankcije Sudu u Hagu nakon Nobela bivšoj sutkinji Pillay

Trumpova administracija dugo je neprijateljski raspoložena prema sudu osnovanom 2002. godine radi procesuiranja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Ranije je već uvela sankcije njegovim tužiocima i sudijama. Nove mjere idu znatno dalje jer bi mogle kazniti i kompanije koje pružaju usluge samom sudu.

"Predsjednik Trump nikada neće dozvoliti da Međunarodni krivični sud procesuira Amerikance. Zato danas Sjedinjene Američke Države uvode sankcije Međunarodnom krivičnom sudu. Zabranit ćemo transakcije s ovim odmetnutim sudom, presjeći njegove resurse i onesposobiti ga za rad", naveo je državni sekretar SAD-a Marco Rubio u saopćenju koje je objavio Reuters.

Zamjenica tužioca MKS-a Nazhat Shameem Khan za Reuters je kazala da sankcije "moraju biti osuđene".

"Sankcije imaju za cilj potkopati vladavinu prava na međunarodnom nivou i rad koji obavlja jedna nezavisna pravosudna institucija. Naš rad nastavit će se u svim situacijama, istragama i krivičnim gonjenjima", poručila je Khan.

Washington je ranije kritikovao MKS zbog naloga za hapšenje izraelskih zvaničnika, među kojima je i premijer Benjamin Netanyahu. Kritike su se odnosile i na raniju istragu o postupcima američkih vojnika u Afganistanu, za koju sud navodi da više nije prioritet.

Sud ima 125 država članica, uključujući sve zemlje Evropske unije i sve članice NATO-a osim SAD-a i Turske.

Navi Pillay je južnoafrička pravnica i bila je sutkinja Žalbenog vijeća MKS-a od 2003. do 2008. godine. Nobelov komitet je u obrazloženju naveo da je izborom Pillay želio poslati podsjetnik u vremenu kada su sudije i institucije međunarodnog prava izložene političkim napadima.

"Međunarodni pravni sistem u kojem ratni zločinci odgovaraju, a žrtve zlostavljanja dobijaju pravdu, preduslov je za miran svijet", poručili su iz komiteta.

Washington je odmah odobrio i određene izuzetke. Ubrzo nakon objave sankcija, američko Ministarstvo finansija izdalo je četiri opće licence. One dozvoljavaju dio transakcija vezanih za telekomunikacije, softver i penzije MKS-a, kao i transakcije povezane s pritvorenicima suda.

Američke sankcije u pravilu zabranjuju svim kompanijama sa sjedištem u SAD-u bilo kakvu saradnju sa sankcionisanom organizacijom. Zbog toga banke zatvaraju račune, osiguravajuće kuće prekidaju polise, a softverske kompanije obustavljaju saradnju.

Trump je ciljane sankcije zvaničnicima suda uveo i tokom prvog mandata, ali ih je administracija Joea Bidena ukinula. Nove sankcije Washington je najavio samo nekoliko dana nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.

U MKS-u su se mjesecima pripremali na mogućnost sankcija protiv samog suda. Službene računare prebacili su s Microsoftovog softvera na open-source alternative i napravili nove aranžmane za bankarske usluge i zdravstveno osiguranje. Sekretar suda Osvaldo Zavala Giler ranije ove sedmice pozvao je EU da bude spremna aktivirati takozvani "blokirajući mehanizam". Taj mehanizam omogućava zaštitu evropskih zemalja od eksteritorijalnih efekata sankcija.

Rubio je naveo da su SAD odgađale sankcije u nadi da će MKS i države potpisnice Rimskog statuta otkloniti američke zabrinutosti, ali da se to nije desilo.

"Ili će MKS prestati s prijetnjama, ili ćemo mi okončati MKS. Očekujemo od naših saveznika, od kojih su mnogi članice MKS-a i za svoju odbranu se oslanjaju na američke vojnike, da obuzdaju sud", rekao je Rubio.

Dodao je da su sankcije osmišljene tako da državama članicama daju priliku da pregovaraju i ponude rješenje.

"Ako ti napori ne urode plodom, nastavit ćemo se prilagođavati u skladu s tim", poručio je Rubio.