Kapidžić premijer, opozicionar predsjedavajući: Kako bi stvari funkcionisale u ovakvoj Vladi KS

Već tri dana nakon izbora, predstavnici SDA, Stranke za BiH i Demokratske fronte održali su press konferenciju na kojoj su najavili da će oni biti nova većina koja će činiti novu vladu.

Brzo nakon toga, predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruk Kapidžić je, gostujući na TVSA, rekao da je spreman biti novi premijer. Upravo ta informacija bila je povod da se počne pričati o problemima s kojima bi se mogli susresti nova kantonalna većina.

S obzirom na to da će Kapidžić, očigledno, biti novi premijer, a on dolazi iz reda Bošnjaka, predsjednik Skupštine mora dolaziti iz drugog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

A, rukovodstvo Skupštine, nakon konstituirajuće sjednice, biraju klubovi iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda te Ostalih.

Upravo tu i dolazimo do problema koji bi mogle imati stranke koje su najavile da će formirati novu vlast (SDA, DF i SBiH). Te stranke nemaju većinu u klubovima naroda da bi predložile svoje kandidate u rukovodstvo Skupštine. Prema trenutnim projekcijama, SDA, DF i SBiH će imati samo jednog člana u rukovodstvu Skupštine dok će novoj opoziciji pripasti tri.

Potom, kad šefovi klubova predlože imena i rukovodstvo Skupštine dobije sva četiri člana, oni između sebe biraju ko će biti predsjedavajući. S obzirom na to da će nova opozicija, prema trenutnom stanju zastupnika, imati tri člana u rukovodstvu, ona će imati i predsjedavajućeg.

Opozicionar na čelu rukovodstva Skupštine

Zastupnik SDA u još uvijek aktuelnom sazivu Skupštine KS Haris Zahiragić, jučer je gostujući na N1 rekao da su SDA i njeni partneri računali na to da neće imati većinu u rukovodstvu Skupštine ni u klubovima naroda, ali da rukovodstvo Skupštine i klubova naroda "ne moraju održavati sastav vlade" dodavši "mi nismo autokrate" i "ne očekujemo da svaku funkciju preuzmemo".

Dakle, postavlja se pitanje šta bi za novu Vladu Kantona Sarajevo zaista značila činjenica da je na čelu rukovodstva Skupštine opozicioni zastupnik.

Najkraće moguće rečeno - predsjedavajući bi mogao blokirati imenovanje novog mandatara, odnosno premijera, ali i stvoriti brojne probleme tokom četverogodišnjeg mandata, iako ne blokira izbor premijera.

Nakon što bude izabrano rukovodstvo Skupštine, pristupa se biranju mandatara koji će izabrati novu vladu. Tu dolazi do problema jer predsjedavajući ima sve u svojim rukama. Ako on ne bude želio da potpiše odluku o mandataru, Poslovnik KS ne predviđa rješenje u smislu da to mogu uraditi njegovi zamjenici.

Vođenje sjednice

Najveći problem novoj većini definitivno će predstavljati vođenje sjednice od predsjedavajućeg koji dolazi iz opozicije. Iako predsjedavajući neće imati većinu, on rukovodi sjednicom, usmjerava tok rasprave i tumači Poslovnik.

Predsjedavajući bi mogao koristiti pravo da na najmanji nagovještaj povrede reda ili na zahtjev opozicionih klubova daje česte i dugačke pauze koje bi u konačnici mogle razbiti kvorum ili iscrpiti skupštinsku većinu koja bi ionako bila tijesna.

Naravno, onaj ko vodi sjednicu mogao bi opozicionim zastupnicima gledati kroz prste pri prekoračenju vremena za diskusije, zloupotrebi "proceduralnih pitanja" i replikama, dok bi se zastupnicima većine mogli striktno odmjeravati svaka sekunda.

Takav scenarij bi gotovo sigurno doveo do brojnih tenzija na sjednicama uz stalno preglasavanje oko samih pravila.

Ono što bi nova vlast imala u svojim rukama preko jednog zamjenika predsjedavajućeg jeste mehanizam otklanjanja blokade sazivanja sjednica. Ako predsjedavajući iz bilo kojeg razloga ne bi sazvao sjednicu, to može uraditi neki od zamjenika ili trećina zastupnika.

Ipak, skupštinska većina je nešto što je najvažnije i u tom smislu SDA, DF i SBiH ne bi mogli biti ugroženi.