Zahiragić: Trojka je već pokušala kupiti zastupnike u KS, Čović je obećao da neće ponoviti grešku s formiranjem vlasti

U ovom intervjuu Zahiragić govori o novoj parlamentarnoj većini u Kantonu Sarajevo, optužujući pojedine kadrove Trojke za pokušaje da kupovinom ili nagovaranjem preotmu pojedine zastupnike.

Na federalnom i državnom nivou, Zahiragić potencira snažan rezultat SDA, za koju kaže da ima kontrolni paket u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH, pogotovo zajedno s partnerskim strankama s kojima nastoji osigurati stabilnu većinu. Odluke Christiana Schmidta ocjenjuje kao asimetrične i usmjerene ka zaštiti HDZ-a, stranke kojoj poručuje da Izborni zakon BiH i Ustav BiH nisu tema o kojoj se treba razgovarati u ovom trenutku.

Govoreći o vlastitom izbornim uspjehu, ističe da je povjerenje birača dobio zahvaljujući dosljednosti i iskrenosti, pri čemu izražava posebnu zainteresovanost za rad u oblasti vanjske politike i obnovu narušenog ugleda BiH u svijetu. Naposljetku, odbacuje kritike na račun Bakira Izetbegovića, ističući da je Izetbegović najzaslužniji za pobjednički povratak stranke te da unutar SDA vlada jedinstven stav i podrška rukovodstvu.

Jučer je najavljena vlast u Kantonu Sarajevo, a danas imamo novu informaciju da to možda neće biti tako jednostavno zbog toga što SDA, SBiH i DF nemaju dovoljno Srba, Hrvata i Ostalih izabranih u Skupštinu KS, te se navodi da bi dosadašnja Trojka mogla blokirati formiranje vlasti kroz svog predsjedavajućeg i zamjenike. Da li je SDA bila svjesna toga kada je najavila koaliciju i kako možete riješiti takvu situaciju?

SDA, SBiH i DF su najavili formiranje parlamentarne većine u Skupštini KS. Dakle, trenutno, prema preliminarnim rezultatima, ta većina ima 18 zastupnika, a prema projekcijama, povećat će se taj broj tako da će taj rezultat biti veći. A što se tiče pitanja... Tu, dakle, govorimo o većini, većini u Skupštini koja imenuje Vladu KS. Rukovodstvo Skupštine je skroz druga tema i jedno s drugim u vezi su, naravno, ali nisu nužno povezani. Dakle, Vlada se može imenovati bez obzira na većinu u klubovima naroda. Međutim, imamo mi, ukoliko bi neko zaista bio spreman zloupotrebljavati brojeve u klubovima Srba i Hrvata u Sarajevu, imamo mi zastupnika i po dubini kandidatske liste.

Da li je bilo pokušaja vaših političkih protivnika da "rasture" većinu i "preotmu" neke od izabranih zastupnika?

Nažalost je već bilo pokušaja iz Trojke da kupe ili nagovore izabrane zastupnike da im se priklone, takvih primjera je bilo u SBiH-u i DF-u. Ono što sam na pres konferenciji slušao, a to ste i Vi imali priliku čuti, da je gospodin Muamer Bandić rekao da će se obratiti sigurnosnim agencijama i pravosuđu i da traži zaštitu od njih za svoje zastupnike, rekao je da postoje neprimjereni kontakti koji se dokumentuju... Te informacije govore da su se pokrenule te stvari kupovine ili neke druge vrste pritiska kako bi se promijenile političke strane. To je ustvari najveći dio panike u kojoj se pojedini kadrovi iz Trojke nalaze.

Predsjednik Kantonalne organizacije SDA Faruk Kapidžić je jučer na pres-konferenciji na neki način najavio širenje koalicije SDA, SBiH i DF na druge nivoe. Gdje sve SDA trenutno ima u planu formirati vlast sa ovom koalicijom?

Gospodin Kapidžić to nije baš najavio, slušao sam ga. On, kao predsjednik kantonalne organizacije, nema mandat da takvu vrstu koalicije utvrdi. On je možda rekao da priželjkuje takvu koaliciju i na većim nivoima. I ja sam među ljudima koji takvu koaliciju priželjkuju, međutim rano je o tome još uvijek govoriti. Znači, još uvijek se ne zna kakva je izborna matematika za, na primjer, Federaciju BiH? Izborna matematika je takva da SDA ima 32 ili 33 mandata u Parlamentu Federacije. Sa ovim partnerima, ukoliko bi izdržali, imamo skoro blizu 50, a ako dodate HDZ koji će radi Kluba Hrvata u Domu naroda biti nezaobilazan, dolazimo do skoro dvotrećinske većine.

Da li će neke druge stranke također participirati u čitavoj toj temi, da li ćemo dogovarati na višim nivoima sa ovim strankama, to je još uvijek rano govoriti. U danima koji su pred nama počet ćemo, otvorit ćemo razgovore sa svim parlamentarnim strankama i vidjeti na koji način. Ako mene lično pitate za preferencije, ja sam to više puta i prije izbora i tokom izborne kampanje, a i poslije izbora rekao i ponavljam stav. Moje bi preferencije bile one stranke koje nisu učestvovale u suspenziji Ustava, koje nisu učestvovale u politički montiranim i završnim procesima, koje nisu učestvovale u zaduživanjima enormnim Federacije i kantona, koje nisu učestvovale u rušenju ekonomskog sistema Federacije, koje nisu učestvovale u raznim stvarima koje su, nažalost, dovela nas u vrlo nepovoljan položaj 2026. godine.

Kakva je situacija u Klubu Bošnjaka, imate li projekcije o tome koliko bi SDA mogla imati delegata?

Situacija je takva da SDA, koja je prošli put imala kvalifikovanu većinu potrebnu u Klubu Bošnjaka, sada ima još bolji rezultat u skupštinama kantona u Federaciji BiH, od Sarajeva, preko Tuzle i Zenice, SBK... Tako da sam prilično siguran da će SDA ovaj put imati ponovo kontrolni paket, a vjerovatno i preko njega, ali je još uvijek rano govoriti radi svih tih postizbornih odnosa unutar kantona.

A šta se dešava s Klubom Srba. Kako razumijem trenutne izborne rezultate, situacija bi ove godine mogla biti komplikovana prilikom popunjavanja tog kluba Doma naroda FBiH?

Zahiragić: SDA ima u raznim kantonima, i vjerovatno je vrlo moguće i u Kantonu Sarajevo da bi mogla dobiti delegata u Klubu Srba. Ostale stranke, kako SBiH, tako i DF, imaju također popriličan broj Srba u svojim skupštinama, koji su izabrani. Međutim, Klub Srba, nakon Schmidtovih izmjena, nije neophodan za formiranje federalne vlasti. Ona se u konačnici može formirati i trećeg puta prostom većinom u rukovodstvu Federacije BiH.

Prethodnih dana se upravo pisalo o mandataru Vlade FBiH, na koji način se on bira i da li bi njegov neizbor mogao dovesti do tehničkog mandata ili raspuštanja skupština I ponovnih izbora. Mislite li da je takav scenarij raspuštanja skupštine realan?

Mislim da su svi amandmani na Ustav Federacije koji su pisani, čitav taj postupak nedovoljno razrađeni, nedovoljno dobri. Ta većina od tri petine, famozna, koja mora potvrditi i Vladu, je ustvari mehanizam zaštite HDZ-a prije svega, i oni su tu odredbu na neki način izlobirali. Ja mislim da ta odredba nije dobra. Mislim da mogućnost vanrednih izbora ili prijevremenih izbora nije dobra, to jest ponovljenih izbora, nije dobra. Samo u jednom entitetu, u drugom nemamo taj mehanizam. Mislim da su izmjene Ustava Federacije koje je nametnuo Christian Schmidt dodatno napravile asimetriju u dva entiteta i uvijek je svaka vrsta asimetrije u tom smislu opasna, posebno kada imate u vidu činjenicu da u Federaciji BiH, za razliku od drugog entiteta, dvodomna struktura, da u Federaciji BiH predsjednik i potpredsjednici imaju potpuno učešće u imenovanju izvršne vlasti, dok u entitetu RS potpredsjednici iz reda Bošnjaka i Hrvata nemaju nikakav uticaj ili učešće na izbor Vlade.

To je rezultat, naglašavam, asimetričnih reformi i asimetrične primjene konstitutivnosti naroda koju je nažalost sadašnji i tadašnji SDP u vlasti prihvatio, gdje su u entitetu RS de facto i formalno napravili entitet u kojem Srbi sami donose odluke, a u Federaciji entitet u kojem i Srbi i Hrvati i Bošnjaci u paralelnom i jednakom omjeru donose odluke uprkos različitoj strukturi stanovništva i procentima. Ne mislim ja da je loše što Hrvati i Srbi u Federaciji imaju te mehanizme prilikom formiranja vlasti, ali mislim da je katastrofalno loše što te mehanizme Hrvati i Bošnjaci nemaju u entitetu RS.

Dobro, to je djelimično problem našeg Ustava, a djelimično i Schmidtovih izmjena na koje nije bilo moguće ni utjecati.

Najveći je problem izmjena Ustava Federacije kada se intervenisala presuda Konstitutivnog suda o pravima naroda gdje se prihvatilo da Vijeće naroda nije parlament, nego da ona samo služi za zaštitu vitalnog interesa, i gdje se prihvatilo da potpredsjednici entiteta RS nemaju tu vrstu nadležnosti kao što imaju potpredsjednici entiteta Federacije BiH i kao što ima Dom naroda, je l', u Federaciji BiH.

Pomenuli ste da su Schmidtove izmjene Izbornog zakona dodatno ojačale HDZ, i činjenica je da su važan faktor u formiranju vlasti u FBiH. S obzirom na to, postoje li već određeni signali iz te stranke s kim žele formirati Vladu FBiH?

Eh... Ne znam zaista da li na nivou predsjednika, to treba ispitati, ima ikakva vrsta komunikacije. Međutim, ono što ja mogu vidjeti i reći jeste da je veliki broj ljudi iz HDZ-a čestitao pobjedu SDA-u i meni lično. S druge strane, podsjetit ću na izjavu Dragana Čovića od prije možda godinu i nešto više kada je Michael Murphy otišao, isti dan je izašao, napravio pres konferenciju, izvinio se Bošnjacima što je prihvatio da se imenuje Vlada bez bošnjačkog predstavnika, da se rukovodstvo domova naroda i na entitetu i na državi imenuje bez podrške Kluba Bošnjaka i rekao da takvu vrstu greške nikada neće napraviti. Tako da mislim da je otprilike to neki stav HDZ-a koji će vjerovatno ostati dosljedan. Odatle mislim i da politička struktura koja bude imala u klubovima naroda u federalnom i državnom Domu naroda legitimitet, da će oni biti partneri za uspostavu vlasti. A to je, prema izbornim rezultatima, SDA i posebno grupacija oko SDA ukoliko istu uspijemo napraviti.

Još jedan dosljedan stav HDZ-a je i izmjena Izbornog zakona BiH. I vidjeli smo odmah čim su se završili izbori, Čović je ponovio promjenu izbornog sistema kao nešto na čemu treba raditi. Ukoliko dođe do tih pregovora, šta mislite konkretno Vi, hoće li Izborni zakon BiH biti HDZ-ov uslov SDA-u za formiranje Vlade sa SDA-om?

Implementacija zahtjeva iz HDZ-a je u najznačajnijoj mjeri ispunjena Schmidtovim amandmanima. Schmidtovi amandmani su dali HDZ-u ono što su oni apelacijom Ljubić, kasnije presudom Ljubić, tražili da se implementira.

HDZ tvrdi drugačije.

Pa oni će uvijek tvrditi drugačije i utvrđivat će svoj pazar i na neki način pomjerati granice, ali evo ja odgovorno tvrdim da je ono što je HDZ htio, da je Schmidt implementirao amandmanima na Ustav. On je htio da ti kantoni gdje su Hrvati većina budu nezaobilazni prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. To su uspjeli sa Schmidtovim amandmanima. Tako da je taj dio njihovih zahtjeva već inkorporiran u ustavno-pravno rješenje Federacije BiH. S druge strane, ono za šta oni pokazuju interes i dalje je vjerovatno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, međutim to nije tema Izbornog zakona, to je tema isključivo Ustava Bosne i Hercegovine, za šta je potrebna dvotrećinska većina za svaku vrstu izmjene. A ako bismo otvorili taj postupak, ako bismo počeli govoriti o tim temama, zasigurno da Bošnjaci imaju možda i više zahtjeva prilikom ustavnih reformi, tako da to nije proces koji sigurno može prethoditi uspostavi vlasti. Mislim da je pred nama vrijeme u kojem moramo pokušati stabilizirati ekonomsko pitanje prije svega, i relaksirati političku situaciju, zatim sigurnosnu situaciju u jednom trenutku također popraviti, jer vidite šta se dešava u svijetu i Evropi. Mislim da to moraju biti prioriteti, a ustavne reforme, ukoliko i kada dođu, sigurno će svaka strana koja ima na neki način dovoljan kapacitet u Parlamentu Bosne i Hercegovine imati svoje zahtjeve. To je posebna tema i mislim da je sada poslije izbora još uvijek prerano o tome govoriti. To je tema svih tema, mislim od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma svi imamo neke zahtjeve na taj Ustav, tako da vidjet ćemo kada bismo otvorili Ustav države koji bi sve zahtjevi sa koje strane došli, šta bi moglo biti implementirano, a šta ne bi.

Kada je državni nivo u pitanju, javnost najviše interesuje da li ova trenutna koalicija na kantonalnom nivou (SDA, SBiH I DF) ima neke šanse za formiranje vlasti na državnom nivou?

Pa naravno da ima, kada je u pitanju broj mandata, naravno da ima. Dakle, SDA ima za sada 9, moguće i 10 mandata do kraja objavljivanja konačnih rezultata. Čini mi se da SBiH ima 3, Demokratska fronta 2. To je već 15. Za većinu treba 22. Tako da već 15 ima ta grupacija ako bi ostala i na tom nivou. Ako bi pravili šire, onda imamo većinu u Predstavničkom domu sami bez HDZ-a i SNSD-a, što naravno ne znači ništa dok se u Domu naroda ne uspostavi druga vrsta matematike koja se rješava posrednim izborima kroz Narodnu skupštinu RS-a i Dom naroda FBiH, tako da je još uvijek rano govoriti, ne znamo još uvijek omjer snaga u državnom parlamentu.

Na kraju, ostvarili ste najbolji izborni rezultat u SDA, ali i među drugim kandidatima. Šta je najviše zaslužno za veliko povjerenje koje ste dobili od građana i kakve su Vaše ambicije u narednom periodu? Ostajete li parlamentarac ili bi mogli i u izvršnu vlast?

Zahvaljujem se prije svega svim građanima Kantona Sarajevo koji su mi dali veliko povjerenje. To će ići na 31.000 glasova, na dosta manju izlaznost i na ovaj sistem u kojem se može glasati za manje preferencije, gdje nema imena i prezimena na listi. Tako da ko god je dao glas, moro se potruditi da da taj glas. Na tome sam vrlo zahvalan. To predstavlja ogromnu čast, ali i sve veću odgovornost. Trudit ću se zaista i dat ću sve od sebe da opravdam to povjerenje. Mislim da je za takav rezultat zaslužno to što sam bio dosljedan sebi, nisam mijenjao političke stavove, bio sam neprikosnoven u borbi za bolje društvo, protiv korupcije, dostojanstvo bošnjačkog i svih drugih naroda koji žive s nama. Mislim da je to sve zajedno doprinijelo da građani prepoznaju iskrenost. Važna dimenzija je i što nisam čovjek koji ima skeletone u ormaru, imam čist obraz, čiste džepove i nisam sebi nikad dozvolio da uradim nešto nemoralno u politici.

Kada su u pitanju moje ambicije, ne mislim da je vrijeme za moje ambicije, mislim da je vrijeme da svi zajedno utvrdimo šta su prioriteti. Na državnom nivou to nisu teme koje su bile do sada, državne nadležnosti su nešto drugačije, tu su teme poput vanjske politike, odbrane I sigurnosti pa bez obzira d al kroz zakonodavnu ili izvrsnu funkciju bavit cu se tim temama, prije svega vanjskim poslovima. Pokušat ću dati svoj dopinos popravljanju ugleda BiH u svijetu, koji je narušen u posljednje četiri godine do nivoa katastrofe. Naša tradicionalna prijateljstva s moraju redefinisati i ponovo utvrditi, prije svega misli tu na strateške partnere sa Zapada, SAD, Njemačka, Brisel, ali naravno i Istanbula i Rijada. Prijatelje moramo tražiti u cijelom svijetu, svijet više nije unipolaran, nije ni bipolaran, nego multipolaran, u takvom svijetu moramo biti prisutni I na Zapadu i na istoku – kako bliskom tako i dalekom. Mislim da BiH ima šta ponuditi interesa svih velikih sila u svijetu. Važno je napraviti odnose i s manje snažnim i više snažnim kako bi našli svoje mjesto za stolom i kako ne bi bili na stolu. Tu će biti potrebno puno dovitljivosti I energije, a ja sam spreman dati svoj dopinos u kapacitetu parlamentarca.

S obzirom na Vaše interesovanje za diplomatiju i vanjske odnose, a da iz pozicije parlamentarca ne možete puno učiniti na tom polju, da li bi Vam u slučaju formiranja vlasti na državnom nivou, bila interesantna pozicija ministra vanjskih poslova BiH

Ne znamo u kojem kapacitetu ćemo participirati u vlasti, koje funkcije ćemo moći dobiti, šta čemo tražiti. Oduku o tome, kao i kadrovima, donijet će organi stranke. Ja nemam nikakve ambicije, a stojim stranci na raspolaganju za sve. Mislim da i iz kapaciteta parlamentarca mogu dosta doprinijeti na ovim temama jer ne mislim ja da funkcija čini čovjeka, nego čovjek funkciju. Naravno, ne bih bježao ako bi stranka donijela neku vrstu odluke o nekoj mojoj drugoj odgovornosti.

Bakir Izetbegović je dobio manju podršku nego sama stranka SDA, kakav je Vaš komentar na takvu situaciju? Vuče li Vas on prema nazad ili to tako treba biti?

SDA je prije četiri godine bila politički otpisana, izolovana, kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni. To je trajalo do lokalnih izbora, kada se pokazalo da smo snažni i da nas se ne može tek tako izolovati. Ovi opći izbori su to dodatno pokazali, SDA je pobjednička stranka na svim nivoima.

Predsjednik stranke je, naravno svi zajedno, ali je on najzaslužniji za takvu političku pobjedu. Savjeti izvan SDA mislim da nisu dobronamjerni, mi imamo svog predsjednika i stojimo uz njega. Rezultat njegove mudre i hrabre politike doveo je do toga da se SDA nakon četiri godine vraća na velika vrata, i to je jedino što se u politici pika. Bilo ko drugi na toj poziciji to ne bi uspio. Kada je bilo teško, kad smo mi mlađi htjeli imati radikalnije politike, on bi stao na loptu. Prvi je donosio hrabre odluke, mislim da je suvišno govoriti o promjenama u rukovodstvu SDA. Rukovodstvo SDA ima isti stav i mislim da je vrijeme da završimo tu temu u javnosti sedam dana nakon izbora.