Misteriozna smrt u sibirskom institutu podigla uzbunu: Zataškava li Moskva istinu o opasnoj kugi?

Smrt jedne laboratorijske radnice u Sibiru otvorila je pitanja o biosigurnosti, ali i o transparentnosti ruskih vlasti. Slučaj je u kratkom roku privukao pažnju svjetskih medija, američke administracije i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prema pisanju svjetskih medija, u ponedjeljak, 5. oktobra 2026., objavljeno je da je 28-godišnja laborantkinja ruskog instituta koji istražuje kugu, a koja je možda bila izložena plućnoj kugi, preminula. Riječ je o Irkutskom antikužnom istraživačkom institutu Sibira i Dalekog istoka. Ruski mediji navode da se radi o Dariji Šipilovoj, koja je navodno razbila epruvetu s uzročnikom plućne kuge.

Nakon njene smrti pod medicinskim nadzorom našlo se 189 osoba, prema izvještajima lokalnih medija. LSHTM pojašnjava da se ta brojka odnosi na preventivno praćenje, a ne na potvrđene zaraze.

Službena verzija: "upala pluća nepoznate etiologije"

Ruska agencija za javno zdravlje Rospotrebnadzor tvrdi da je radnica imala "upalu pluća nepoznate etiologije", te da je sanitarno-epidemiološka situacija u Irkutskoj oblasti, Irkutsku i Šelehovu stabilna. Agencija je navela i da su neki ljudi pozitivno testirani na prehladu ili kovid, ali da nisu pronađeni patogeni koji izazivaju opasne infekcije. Vlasti također negiraju da se u institutu dogodio bilo kakav incident.

Slučaj je dodatno zakomplikovala izjava šefa susjedne Republike Burjatije, Alekseja Cidenova. On je prvo naveo da je žena preminula od kuge, a zatim izmijenio izjavu i napisao da je "moguće" umrla od kuge. Navodi o razbijenoj epruveti potiču od nezavisnog medija Ljudi Bajkala, a zvanična Moskva ih ne potvrđuje.

Sjedinjene Američke Države: Bijela kuća je, prema Axiosu, pratila izvještaje o sumnjivom slučaju i karantinima u Rusiji. Državni sekretar Marco Rubio izjavio je da "izgleda da je jedan radnik u laboratoriji bio zaražen", te upozorio da bi se, ako stvar izmakne kontroli, bolest mogla brzo širiti, uprkos ograničenom putovanju između SAD-a i Rusije. State Department je pozvao Rusiju da podijeli više informacija, uz napomenu da se kuga liječi uobičajenim antibioticima ako se otkrije na vrijeme.

Svjetska zdravstvena organizacija: Ruske vlasti obavijestile su WHO da među kontaktima preminule radnice nisu otkriveni slučajevi kuge, ali da zvaničan uzrok smrti još nije utvrđen. WHO je podsjetio da je kuga bakterijska bolest i uglavnom se liječi antibioticima ako se brzo prepozna.

Ekspert Londonske škole higijene i tropske medicine ocijenio je da je rizik za javnost vjerovatno nizak, ali da slučaj pokazuje koliko su važni strogi biosigurnosni protokoli. Praćenje i izolaciju osoblja i bliskih kontakata nazvao je razumnom mjerom opreza. Dio stručnjaka smatra da je nedostatak informacija iz Rusije zabrinjavajući.

Šta je plućna kuga?

Kuga je bakterijska bolest koju izaziva "Yersinia pestis". Poznata je bubonska forma, vezana za srednjovjekovnu Crnu smrt. Slučaj u Rusiji navodno je plućna kuga, kod koje bakterije napadaju pluća. To je najopasniji oblik kuge, koji se može širiti između ljudi kapljicama iz disajnih puteva. Simptomi su visoka temperatura i kašalj koji može postati krvav. Ključno je rano liječenje antibioticima.

Uprkos velikom medijskom i diplomatskom interesu, ključna pitanja o ovom slučaju i dalje ostaju bez zvaničnog odgovora. Nije potvrđeno da li je uzrok smrti mlade naučnice zaista bila plućna kuga ili neka druga teška infekcija, kao ni da li se u institutu uopće dogodio incident s razbijenom epruvetom kako tvrde pojedini mediji. Dodatnu sumnju stvara i to što zvaničnici daju međusobno kontradiktorne izjave, zbog čega prave okolnosti tragedije i dalje ostaju nejasne.

Na osnovu javno dostupnih informacija, do 5. oktobra nije bilo potvrđenog širenja plućne kuge u Irkutsku, a slučaj ostaje sumnjiv, ne i potvrđen.

Rusija ima tešku historiju s kugom. Epidemija iz 1770–1772. odnijela je u Moskvi samo između 52.000 i 100.000 života, odnosno trećinu do šestinu tadašnjeg stanovništva grada. Savremena medicina je danas daleko ispred, ali je nepovjerenje prema informacijama iz Moskve i dalje velika prepreka za jasnu procjenu situacije.