Enis Hasanović: Liste čekanja ne možemo ukinuti, ali ih možemo skratiti

Tim povodom razgovarali smo s ministrom zdravstva KS Enisom Hasanovićem o listama čekanja, dostupnosti lijekova, manjku kadra, prevenciji i mjerama koje su tokom mandata uvedene u svakodnevno funkcionisanje zdravstvenih ustanova.

Hasanović kaže da su među prioritetima bili smanjenje administracije i bolja koordinacija između ustanova, uz pokušaj da pacijent kroz sistem prolazi sa što manje nepotrebnih procedura.

"Cilj je bio urediti sistem tako da pacijent ne mora znati ko je za šta nadležan i obilaziti ustanove da bi dobio uslugu koja mu pripada", kazao je Hasanović.

Manje administracije

Jedna od promjena koju su građani mogli neposredno osjetiti bilo je potpuno ukidanje participacije za zdravstvene usluge.

Hasanović podsjeća da su pacijenti ranije čekali na blagajnama kako bi platili nekoliko maraka, dok su oni oslobođeni plaćanja često čekali samo da bi im to bilo administrativno potvrđeno.

"Imamo elektronske knjižice i podatke o osiguranicima. Nije imalo smisla da neko čeka pola sata da bi mu neko označio da ne treba platiti participaciju", rekao je.

Sličan problem postojao je i s uputnicama, posebno kod onkoloških pacijenata. Taj postupak je pojednostavljen, pa jedna uputnica danas prati pacijenta kroz tok liječenja.

Čekanja nisu opcija

Onkologija je bila jedno od područja na kojima je Ministarstvo interveniralo i finansijski. Kroz poseban kantonalni program više od 900 pacijenata iz Sarajeva, prema podacima koje je iznio Hasanović, dobilo je terapiju bez čekanja na federalnoj listi.

"Za onkološkog pacijenta vrijeme je presudno. Imali smo mogućnost da pomognemo i odlučili smo preuzeti finansiranje terapije za pacijente iz Kantona Sarajevo", kazao je.

Proširena je i esencijalna lista lijekova koja, prema riječima ministra, sada obuhvata više od 1.300 oblika lijekova.

Iz dostupnosti terapije fokus se proširio i na prevenciju. U Kantonu Sarajevo uvedeni su skrininzi za karcinom grlića materice, dojke, debelog crijeva, pluća i prostate, dok je kasnije uključen i melanom.

Proširen je i program HPV vakcinacije za oba spola do 26. godine života, a uvedena je i besplatna pneumokokna vakcina za djecu.

"Prevencija nije nešto što daje rezultat odmah. Efekat se može vidjeti tek za deset ili petnaest godina, kada neko zahvaljujući vakcini ili ranom otkrivanju ne dobije tešku bolest", kazao je Hasanović.

Ko će liječiti pacijente sutra

Dostupnost zdravstvene zaštite zavisi i od broja ljekara. Hasanović navodi da je tokom dvije i po godine odobreno oko 550 specijalizacija i subspecijalizacija, čiji će puni efekat biti vidljiv tek nakon završetka višegodišnjih edukacija.

Istovremeno su povećane plaće zdravstvenim radnicima, nabavljana dijagnostička oprema i započeta rekonstrukcija objekta Hitne pomoći.

Važan dio promjena odnosio se i na saradnju između KCUS-a, Opće bolnice i Doma zdravlja.

"Pacijent ne mora znati kako je sistem organizovan. Sistem mora znati šta treba uraditi s pacijentom", rekao je Hasanović.

Uveden je i protokol za urgentna stanja, dok je otvorena i ambulanta za žrtve seksualnog nasilja, zamišljena kao mjesto na kojem osoba može dobiti medicinsku, psihološku i institucionalnu podršku na jednom mjestu.

Liste čekanja, međutim, ostaju jedan od najvećih izazova sistema. Hasanović ne tvrdi da ih je moguće potpuno ukinuti.

"Možemo ih regulisati, smanjiti i učiniti transparentnim", kazao je.

Pacijenti koji određenu uslugu čekaju duže od 90 dana mogu je, pod propisanim uslovima, obaviti u ugovorenoj privatnoj ustanovi na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.
Koliko će provedene mjere dugoročno promijeniti kvalitet zdravstvene zaštite najbolje će se vidjeti kroz ono što je pacijentima najvažnije, koliko brzo mogu doći do pregleda, dijagnoze i terapije i koliko će ih sistem pritom poštedjeti nepotrebnih procedura.