Bez kapi vode: Kako je presušio prirodni dragulj Sanskog Mosta, istražuje se povezanost s radom rudnika Kamengrad

Kako bi se utvrdilo da li je presušivanje posljedica klimatskih prilika ili ljudskog faktora, u slučaj se uključilo nadležno ministarstvo.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma nam je dostavilo nalaz Federalnog termoenergetskog i elektroenergetskog inspektorata koji se odnosi na izvršeni inspekcijski nadzor kod operatera rudnika "Kamengrad" od 2. septembra.

Navode da je tokom augusta ove godine vodopad ostao bez vode u više navrata nakon čega bi se protok povremeno vraćao. Ovo ministarstvo pokrenulo je inspekcijski nadzor i stručni terenski obilazak kako bi se utvrdilo da li su uzrok prirodne suše ili aktivnosti obližnjeg Rudnika "Lager-Kamengrad".

Zatim je 3. septembra utvrđeno da je izvorište potpuno presušilo i da nije bilo aktivnog površinskog isticanja, a korito je bilo potpuno suho.

Korito Blihe neposredno uzvodno od vodopada također je bilo bez vode, što dokazuje da prekid rada vodopada nije lokalni problem samog vodopada, već potpunog prekida doticaja vode iz uzvodnog sliva.

U srednjem toku Blihe (u blizini rudarskog prostora) zabilježena je mala količina vode iz dva manja vrela koja potom ponire u stijene, a napominju da nije moglo biti vizuelno utvrđeno dokle ta voda ide i da li završava u rudničkom sistemu ili izvorištu.

Predstavnici rudnika tvrde da ne koriste podzemne vode za vodosnabdijevanje, ali priznaju da im podzemne vode na pojedinim etažama kopa stvara probleme te ih moraju ispumpavati/odvodnjavati. Naveli su da u periodu od 10 dana prije inspekcijskog obilaska nisu primijetili pojavu vode na etažama.

Napominju i da ove tvrdnje tek treba zvanično provjeriti uvidom u dokumentaciju i mjerenjem količina ispumpane vode.

Pet scenarija uzroka

U izvještaju se navodi i pet mogućih scenarija za poremećaj: prirodna hidrološka suša (dugotrajan nedostatak kiše), promjena prirodnog podzemnog toka (otvaranje novih podzemnih kanala), utjecaj odvodnjavanja rudničkog kopa (ako rudnik presijeca iste podzemne vode koje napajaju Blihu), kao i promjena infiltracije (odlagališta otpada i rudarski radovi koji mijenjaju tokove slivanja) te kombinovani utjecaj (prirodna suša i ljudski faktor koji se međusobno pojačavaju).

Navode i kako na osnovu vizuelnog pregleda ne može se trenutno dokazati, ali ni isključiti direktna veza između rudarskih radova i presušivanja rijeke Blihe. Postoji vremenska podudarnost između prestanka pojave vode u rudniku i presušivanja rijeke, što zahtijeva hitnu i detaljnu istragu.

Preporučuje se izrada detaljne hidrogeološke studije, uspostavljanje mreže pijezometara (dubinskih mjerača vode), praćenje nivoa podzemnih voda iz sata u sat, te hidrohemijske i izotopske analize vode, a u nastavak istraživanja bit će uključeni Federalni zavod za geologiju i Federalni hidrometeorološki zavod.

Iz resornog ministarstva su također rekli da su održali sastanak sa predstavnicima Federalnog hidrometeorološkiog zavoda i Federalnog zavoda za geologiju, kao stručne institucije iz relevantnih oblasti, upoznalo ih sa sadržajem preliminarnog stručnog izvještaja te od navedenih institucija zatražilo stručna mišljenja.

"Nakon zaprimanja navedenih mišljenja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma će, uzimajući u obzir njihova stručna mišljenja, sačiniti konačan izvještaj o potencijalnim uticajima na vodotok rijeke Blihe", saopćeno je.

Napomenimo da je ovaj vodopad jedan od najljepših dragulja bosanskohercegovačke prirode koji se nalazi 14 kilometara od Sanskog Mosta. Visok je 56 metara i spada među najveće vodopade na ovom području Bosne i Hercegovine. Prepoznatljiv je po tome što se voda lomi od stijenu te stvara jedinstven prizor.