Izraelski Haaretz o izborima u BiH: Jevreji i dalje diskriminisani, bez obzira na presudu Evropskog suda u Strazburu

Haaretz je u tekstu napomenuo da već 17 godina nije provedena presuda u slučaju Sejdić-Finci, odnosno po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, u kojoj je Evropski sud za ljudska prava ustanovio da Ustav BiH krši odredbe o ljudskim pravima zbog činjenice da se pripadnici manjina, uključujući Jevreje i Rome, ne mogu kandidovati za Predsjedništvo BiH.

"Finci je tada bio ambasador Bosne i Hercegovine u Švicarskoj, a njegov slučaj spojen je sa slučajem Dervе Sejdića, lidera romske zajednice u zemlji. Njihov argument bio je jednostavan: politički sistem Bosne i Hercegovine diskriminira manjinske predstavnike poput njih, onemogućavajući im pristup pozicijama vlasti, poput Predsjedništva i gornjeg doma parlamenta, kao i svima drugima koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Sud je presudio u njihovu korist, ali gotovo 20 godina kasnije u Bosni i Hercegovini se malo toga promijenilo. A dok se zemlja priprema za još jedne opće izbore 4. oktobra, mnogi nisu sigurni hoće li se to ikada promijeniti", piše izraelski list.

U izjavi za Haaretz, Finci je komentarisao da li bi se kandidovao za Predsjedništvo BiH kada bi se konačno implementirala ova presuda.

"Mnogi me pitaju da li bi se kandidovao ako bi se promijenio Ustav. Ja kažem da, kada bi mi rekli da je promijenjen, bi prihvatio kandidaturu. Spreman sam biti kandidat, ali sam malo stariji od (bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea) Bidena kada je on odustao. Možda je vrijeme da i ja odustanem", rekao je Finci.

Predsjednica Jevrejske općine Sarajevo Rahela Džidić je za Haaretz također komentarisala ovo pitanje.

"Trenutno smo u stanju da nemamo rat, ali zapravo nemamo ni mir, i to je veoma problematično. U poslijeratnom periodu tri najveće etničke grupe bile su više zainteresirane za izgradnju vlastitih nacija: bošnjačke nacije, srpske nacije i hrvatske nacije. Ali niko nije bio toliko zainteresiran za izgradnju države Bosne i Hercegovine kao nacije i zemlje", rekla je Džidić.

Haaretz piše da su manjine bile najvatreniji zagovornici takve nacije, zasnovane na građanskom nacionalnom identitetu Bosanaca i Hercegovaca, a ne na etničkim identitetima. Ipak, kako navode, riječ je o "teškoj borbi protiv možda najkomplikovanije političke strukture u Evropi".

Ističu da Jevreja u BiH ima 1.000, a da polovina živi u Sarajevu. Procjenjuju da osoba koje se ne uklapaju u etnički princip izbora članova Predsjedništva BiH ima 100.000.

"Ali ovo je Dejton i ne želimo da nas smatraju antidejtonskim. To nam veoma otežava položaj", naglasila je Džidić.

Istakla je da je Dejtonski mirovni sporazum bio uspješan u okončanju najnasilnijeg perioda u novijoj historiji zemlje.

"Razlog zbog kojeg ne želimo da nas smatraju antidejtonskim jeste taj što je za promjenu Dejtona potrebna saradnja svih, a ako oni ne mogu zajedno sarađivati kako bi promijenili Dejton, onda ne mogu zajedno sarađivati ni na upravljanju ovom zemljom", rekla je.

Naglasila je i da je apsurdno kako su Jevreji imali bolju poziciju prije 200 godina, u odnosu na danas, u Sarajevu.

"Apsurdno je da su prije 200 godina postojali predstavnici Jevreja koji su bili posebno imenovani da budu državni službenici, da budu zaduženi za obrazovanje i slično, a sada, zato što smo Jevreji, manjina smo i nemamo ta prava", rekla je Džidić.

Haaretz dalje piše kako kritičari Dejtonskog mirovnog sporazuma navode da on jača nacionalističke stranke nego što ih umjerava.

"To koriste za izgradnju etnonacionalističkog narativa ovdje. Pred izbore se pojavljuje najgori oblik nacionalizma", rekao je za Haaretz Vladimir Andrle, predsjednik La Benevolencije, humanitarne i obrazovne organizacije bosanskohercegovačke jevrejske zajednice.

Haaretz je opisao i historiju Jevreja u Sarajevu, rekavši kako su došli u glavni grad BiH još krajem 15. stoljeća te da su uoči Drugog svjetskog rata činili petinu stanovništva u gradu.

Naglasili su i da je više od 10.000 od ukupno 12.000 sarajevskih Jevreja ubijeno u Holokaustu, kada je Bosnom i Hercegovinom upravljala od nacističke Njemačke podržana Nezavisna Država Hrvatska i njen ustaški režim.

"Oni koji su preživjeli uglavnom su to uspjeli boreći se uz jugoslavenski partizanski pokret, a nekoliko istaknutih lidera socijalističke Jugoslavije u njenim prvim godinama bili su Jevreji, od Moše Pijade, predsjednika jugoslavenskog parlamenta, do Roze Papo, prve žene s činom generala u Jugoslaviji. Ako postoji jedan lider kojeg se gotovo svi Sarajlije rado sjećaju, to je Emerik Blum, Jevrej rođen u Sarajevu i preživjeli Holokausta koji je kao gradonačelnik grada 1980-ih doveo Zimske olimpijske igre i učinio Sarajevo jednim od najboljih mjesta za život u Jugoslaviji", piše Haaretz.

Ipak, naglašavaju još jednom da Jevreji u BiH nemaju iste političke prilike i mogućnosti kao drugi građani u našoj zemlji, odnosno oni koji pripadaju konstitutivnim narodima u BiH.