Nakon više od dvije decenije i 4.500 američkih smrti: Sutra bi i posljednji vojnik SAD-a trebao napustiti Irak

Povlačenje je rezultat sporazuma postignutog 2024. godine za vrijeme administracije tadašnjeg predsjednika Joea Bidena, a provodi ga administracija Donalda Trumpa, dok Washington istovremeno vodi rat protiv Irana.

Odlazak američkih vojnika predstavlja kraj dugotrajnog prisustva SAD-a u Iraku, koje je u značajnoj mjeri služilo i kao protuteža utjecaju Teherana.

"30. septembra proslavit ćemo okretanje crne stranice u historiji Iraka i neuspjeh okupacije da nametne svoju volju našoj zemlji", rekao je za Reuters Abu Mojtaba al-Yasiri, komandant Islamskog otpora u Iraku, organizacije koju podržava Iran.

Jačanje utjecaja proiranskih grupa

Fakcije povezane s Iranom tokom proteklih godina izgradile su značajnu vojnu i političku moć u Iraku.

Irački sigurnosni analitičar Jasim al-Bahadli ocijenio je da bi odlazak američkih snaga mogao otvoriti prostor tim grupama za veći utjecaj na odluke koje se odnose na sigurnost i upravljanje državom.

Povlačenje američkih vojnika pozdravio je i Iran. Amir Hayat Moqaddam, zamjenik predsjednika Komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, rekao je ove sedmice da Teheran podržava odlazak američkih snaga iz Iraka.

Washington je ranije optuživao grupe povezane s Iranom u Iraku za napade povezane sa širim regionalnim sukobom, uključujući napad na veliki naftovod u Saudijskoj Arabiji ovog mjeseca.

Bagdad istovremeno pokušava ograničiti utjecaj ovih grupa, dok održava bliske odnose i s Washingtonom i s Teheranom. Zbog toga je Irak posebno izložen kada se sukob između dvije države prelije na njegovu teritoriju.

Američke snage ubile su iranskog generala Qasema Soleimanija u napadu na aerodrom u Bagdadu 2020. godine, nakon čega su saveznici Teherana u više navrata izvodili napade na američke baze, na koje je Washington odgovarao vojnim udarima.

Prema navodima iz izvještaja, sedam od 18 američkih vojnika koji su ove godine poginuli u ratu protiv Irana stradalo je u Iraku. Posljednji među njima bio je američki vojni narednik koji je u julu poginuo tokom kontrolisane detonacije drona u blizini Erbila.

Strah od sigurnosnog vakuuma

Podrška povlačenju američkih snaga nije ograničena samo na grupe bliske Iranu.

Ipak, dio Iračana strahuje da njihova zemlja još nije spremna ostati bez obavještajne, logističke i zračne podrške koju je pružala međunarodna koalicija.

"Vjerujemo da Irak u ovom trenutku još nije u potpunosti spreman preuzeti sigurnosni dosje", rekao je za Reuters Abdulrahman al-Zobaie, sunitski plemenski lider iz Faludže.

On je kazao da Iračani žele puni suverenitet, ali strahuju da bi nakon odlaska koalicije mogao nastati sigurnosni vakuum.

Zvaničnici u Bagdadu, kao i u poluautonomnoj regiji Kurdistan, upozoravaju da Islamska država (ISIS) i dalje ima uspavane ćelije, uprkos tome što je izgubila teritorijalnu kontrolu nad dijelovima Iraka.

Kurdski komandant Sirwan Barzani rekao je da je posljednjih sedmica primijetio povećanu aktivnost ćelija ISIS-a te da smatra da je vijest o povlačenju američkih snaga ohrabrila militante.

Iračke sigurnosne snage saopćile su da su otkrile osumnjičenu ćeliju ISIS-a koja je pripremala samoubilačke napade koji su se trebali dogoditi u vrijeme povlačenja američkih snaga.

Ovaj slučaj ukazuje na neposredan sigurnosni izazov s kojim će se suočiti iračke snage nakon završetka američke misije.

Američke trupe prvi put su napustile Irak krajem 2011. godine, nakon invazije i višegodišnje pobune. Međutim, vratile su se manje od tri godine kasnije kako bi pomogle iračkim snagama u borbi protiv ISIS-a.

Njihovim novim odlaskom Irak će ponovo morati samostalno upravljati prijetnjama koje dolaze od naoružanih frakcija i militantnih grupa, bez američkog vojnog prisustva na svojoj teritoriji.