Begija Smajić o kandidaturi u RS-u: U Banju Luku ne idem praviti trule kompromise s temeljima države

U razgovoru za Klix.ba govorila je o motivima za kandidaturu, konkretnim planovima za zaštitu povratničke populacije, problemu sa zapostavljanjem bosanskog jezika u školama te o tome kako prevazići razjedinjenost probosanskog bloka u RS-u.

"Nisam političarka iz kabineta"

Smajić naglašava da njena kandidatura ne proizlazi iz ličnih političkih ambicija, već iz svakodnevne borbe i osjećaja odgovornosti prema ljudima s kojima dijeli život u Podrinju.

"Ja nisam političarka iz kabineta - ja sam nastavnica i povratnica koja živi u Podrinju, koja je tu bila devedesetih, koja je tu danas i koja će tu ostati. Svakodnevno gledam naše ljude, roditelje i djecu, i vidim koliko im je teško i koliko je država zakazala u osnovnoj obavezi da im pruži osjećaj sigurnosti i uređen sistem", poručuje Smajić na početku razgovora.

Osvrćući se na ulogu potpredsjednika entiteta RS, ističe da se ta funkcija u prošlosti prečesto svodila na protokolarnu dužnost i povremeno davanje medijskih izjava.

"To se mora korjenito promijeniti. Ta pozicija ne smije biti politički ukras, nego operativni most i zaštitni mehanizam za naše ljude. Ne trebaju nam ceremonije, nego statika u institucijama i funkcionalan sistem koji u svakom trenutku stoji iza običnog čovjeka", ističe Smajić.

Političke svađe u Sarajevu

Komentarišući optužbe o razjedinjenosti probosanskog bloka u RS-u, Smajić navodi da narod na terenu više nema strpljenja za međustranačke obračune i trgovinu mandatima.

"Kada gledate komšiju koji brine kako će prehraniti porodicu ili ispratiti dijete u školu, shvatite koliko su te sarajevske političke svađe besmislene i štetne na terenu. Moj pristup je otvoren i saradnički prema svima koji iskreno žele raditi na terenu 365 dana u godini. Jedinstvo se ne gradi političkim ucjenama pred izbore, nego svakodnevnim zajedničkim radom", naglašava Smajić.

Govoreći o sigurnosnim izazovima i incidentima s kojima se povratnici povremeno suočavaju, poručuje da odgovor neće biti podizanje tenzija i "jeftina galama", već mirna snaga i institucionalni pritisak.

"Insistirat ćemo na potpunoj odgovornosti entitetskih policijskih struktura, većoj zastupljenosti Bošnjaka u policijskim organima u skladu sa Ustavom te direktnom uključivanju državnih sigurnosnih agencija i međunarodnih posmatrača tamo gdje lokalni organi zakažu", navodi Smajić.

Pravo na bosanski jezik

Kao dugogodišnja prosvjetna radnica, Smajić se osvrnula i na višegodišnji problem osporavanja naziva bosanskog jezika u školama u RS-u, naglašavajući da je to historijska, pravna i naučna činjenica o kojoj nema rasprave.

"Naša djeca ne smiju biti taoci političkih manipulacija i lažnih mitova. Pravni koraci moraju ići u pravcu potpunog iskorištavanja svih domaćih i međunarodnih sudskih mehanizama. Politički, insistirat ću da finansiranje i institucionalna podrška obrazovnom sektoru budu direktno uslovljeni poštovanjem ustavnih prava svih naroda. Naša djeca moraju imati pravo na svoj jezik i identitet i od toga nećemo odstupiti ni milimetar", jasna je Smajić.

Kada je riječ o masovnom odlasku mladih, poručuje da se patriotizam danas dokazuje otvaranjem fabrika, održivim poljoprivrednim poticajima i stabilnom ekonomijom. Predlaže model direktnog povezivanja privrednika iz dijaspore i FBiH s resursima u Podrinju i drugim povratničkim regijama.

Na kraju, naglašava da u komunikaciji s entitetskom većinom u Banjoj Luci neće pristajati na kompromise koji štete državnim interesima.

"Ne dolazim u Banju Luku da pravim trule kompromise sa temeljima ove države. Kada je u pitanju zaštita državnosti, jezika i dostojanstva našeg naroda - tu nema trgovine i naš odgovor je jasno 'ne'. Ali kada je riječ o rješavanju životnih problema građana, infrastrukturi i ekonomiji, uvijek ćemo nuditi jasne projekte i precizan plan", zaključuje Begija Smajić u razgovoru za Klix.ba.